U jednom trenutku gotovo je nestala jer su druge pasmine bile isplativije za uzgoj.
Međutim, Udruga za zaštitu banijske šara svinje iz godine u godinu okuplja sve više poljoprivrednika koji se odlučuju za njen uzgoj. U mesu šara svinje ima više masnoće, ali bez kolesterola, a pogodna je za ekološki uzgoj. Uz to je otporna i nema bolesti tipične za uobičajene hibride Jedna od nekoliko autohtonih hrvatskih svinja.
U Srednjim Mokricama kod Petrinje uzgaja ih Željko Horvat.
"Sedam krmača imamo, banijske šare imamo, 7 nazimica, odojaka ima oko 50-ak komada sve skupa. U ekološkoj smo poljoprivredi. Obrađujem 36 hektara zemlje", Željko Horvat, poljoprivrednik.
Željko sudjeluje u projektu revitalizacije uzgoja banijske šara svinje koja je u jednom trenutku gotovo nestala. Stoga je uz potporu grada Petrinje 2015. osnovao i udrugu koja sad broji više od 20 uzgajivača s više od 300 grla stoke.
"Imam 7 komada banijskih šara svinja, u natječaju sam za mladog poljoprivrednika za financiranje od 50 tisuća eura. Nastavljam tradiciju od svog oca jer je volim", Nikola Špiljar, poljoprivrednik.
Uz mlade tradiciji se kroz udrugu vraćaju i stariji koji su odustali kad su bili mlađi.
"Nekad sam hranio banijsku šaru prije 52 godine, točno sam računao jučer, prekjučer, i idem ponovno na to, sada ću krenuti s 3 krmače male", poljoprivrednik Ivan Pribilović.
Prvi pisani trag o banijskoj šara svinji potječe još iz 1860. Nastala je križanjem tadašnje domaće bijele svinje s engleskom pasminom Berkšir.
Izuzetno je otporna i nema bolesti tipične za uobičajene hibride. Pogodna je i za ekološki uzgoj jer voli boravak u prirodi.
"Više koristi travu, žir, kesten, dakle plodove prirode i ta masnoća koja je rezultat takve ishrane je potpuno neštetna, ne sadrži kolesterol", Ante Marić, pročelnik odjela za poljoprivredu Grada Petrinje.
Trenutačno se radi na priznavanju pasmine u suradnji s Agronomskim i veterinarskim fakultetima u Zagrebu te Hrvatskom poljoprivrednom agencijom.
"Mi se nadamo da je taj proces pri kraju, i nadamo se da ćemo tijekom ove, najkasnije tijekom sljedeće dobiti priznanje pasmine", dodaje Marić.
Željko misli kako bi se Hrvatska trebala više okrenuti uzgoju autohtonih pasmina.
"Jedna Srbija, zemlja u našoj blizini ima 5 autohtonih svinja, mi u Hrvatskoj dvije - sad ako se prizna ova banijska šara bit će tri", kaže Željko Horvat.
Željko je inače je jedan od 10-orice kandidata koji su nominirani za najboljeg mladog poljoprivrednika. I dok mnogi odustaju Željko poručuje - od poljoprivrede se da dobro živjeti - samo treba raditi biti uporan i imati ideju.