Na sjednici vlade u četvrtak 16. ožujka donesena je odluka o prihvaćanju Poslovnog i financijskog restrukturiranja cestovnog sektora. U sklopu te reforme je predviđeno povećanje cijena cestarina na autocestama kojima upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) za 5 posto u zimskim, to jest 10 posto u ljetnim mjesecima.
>> Nezamisliv nedostatak u putnim nalozima: istražili smo kakva je točno procedura za isplatu dnevnica
>> Novo poskupljenje u Hrvatskoj: nakon nafte i plina poskupljuju cestarine
>> Švercanju autocestom došao je kraj: neplaćanje cestarine kažnjavat će se i s po 10.000 kuna
Pojašnjavajući takvu odluku, resorni ministar Oleg Butković podsjetio je da hrvatski cestovni sektor karakterizira visoka zaduženost i nemogućnost otplate kreditnih obveza.
"Ukupna zaduženost sektora iznosi 5,2 milijarde eura ili približno 39 milijardi kuna, od čega samo ove godine na naplatu dolazi 1,14 milijardi eura ili 7,8 milijardi kuna. Ukupni dug ovog sektora čini nešto više od 13,5 posto ukupnog javnog duga države. Uz postojeće prihode, koji su u 2016. prema 2015. rasli za 7 posto, nije moguće isplaćivati kreditne obveze idućih 5 godina“, kazao je Butković, ističući da se restrukturiranjem 13,5 posto ukupnog duga države stvaraju i uvjeti ukupne fiskalne konsolidacije i makroekonomske stabilnosti države.
Pojasnio je kako se tom modelu restrukturiranja pristupilo kako bi se izbjeglo koncesioniranje ili privatizaciju autocesta, kao i nekontrolirano povećanje cijena cestarina od strane privatnih koncesionara.
Reformu će, podsjetio je, podržati i Svjetska banka izdavanjem jamstva koje će Hrvatska koristiti prilikom refinanciranja ili reprogramiranja duga cestovnog sektora.
Butković je kazao da je reforma podijeljena u tri područja. Prvo je upravljanje sektorom, drugo je planiranje, financiranje i provedba investicija, a treće je upravljanja i poslovanje poduzeća.
"Osnovni cilj reforme je dugoročna stabilnost cestovnog sektora, što će se postići ograničavanjem budućih zaduživanja, optimizacijom poslovanja cestovnih tvrtki te povećanjem prihoda, sigurnosti prometa i ekoloških standarda cestovnog sektora te standardizacijom planiranju investicija te održavanja na svim razinama cestovnog sektora, od autocesta, državnih, županijskih i ostalih cesta“, istaknuo je.
Reforma će se najvećim dijelom provesti u 2017. i 2018. godine, a cjelokupna bi reforma trebala biti dovršena 2020. godine, implementacijom novog, unaprijeđenog sustava naplate cestarina.
No, najavio je Butković, "restrukturiranju ovog sektora prethodi usklađenje cijena cestarina od 1. travnja ove godine HAC-a za 5 posto s cijenama cestarine ARZ-a, čime će cestarina nacionalnih koncesionara i dalje biti manja približno 15 posto niža od cestarina privatnih koncesionira".
Reforma predviđa i spajanje HAC-a, HAC-ONC-a i "Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ), ali i sezonsko povećanje cijena cestarina.
Tim pristupom nije potrebno provoditi privatizaciju sektora, a dugoročno se rješava problem cestovnog sektora, rekao je Butković, dodajući da je plan odobrila i europska uprava za zaštitu tržišnog natjecanja.
"Neprovođenjem ovog programa sektor se izlaže opasnosti potpunog gubitka likvidnosti i nemogućnosti otplata kreditnih obveza, što bi polučilo značajne negativne ekonomske učinek u državi", zaključio je Butković.
Ministar financija Zdravko Marić je, pak, kazao kako je prosječna ročnost duga tog sektora 3,5 godine, odnosno da gotovo tri četvrtine ukupnog duga dospijeva ove i u iduće tri godine.
Uz to, plan je unaprijediti i samu financijsku strukturu duga u smislu snižavanja troška, jer manji dio duga čine obveze prema multilateranim fianncijskim institucijama, a većina su komercijalni bankarski dug.
"U tom imamo veliku podršku Svjetske banke i EBRD-a i računamo da ćemo u drugoj polovini godine biti sposobni za tu transakciju", zaključio je Marić.
