Prema novom prijedlogu Zakona u lovstvu o kojem se raspravlja ovih dana, velike promjene mogle bi doći za populaciju mungosa koji su postali vodeći predatori na jadranskim otocima.
Štetan utjecaj
Istraživanja Nikole Tvrtkovića iz Prirodoslovnog muzeja u Zagrebu i Arijane Barun, koja je doktorirala na Sveučilištu Tennessee u Knoxvilleu na temi mungosa na jadranskim otocima, pokazala su da mungosi imaju štetan utjecaj na domaći ekološki sustav, piše Slobodna Dalmacija.
Pojeli zmije pa se okrenuli svemu ostalom
Mungosi koji nisu autohtona hrvatska vrsta doneseni su iz Indije na inicijativu Ministarstva poljoprivrede Austro-Ugarske1911. godine prvenstveno na Mljet, a potom na Korčuli, Brač, Šoltu i Hvar kako bi se smanjila populacija zmija otrovnica. Međutim, pokazalo se nakon što su pojeli zmije otrovnice da su se mungosi počeli jesti svega što se mogu dočepati. Stručnjaci navode kako je mungos opustošio populacije kukaca, žaba, štakora, sitnih glodavaca, guštera, ptica, kokoši, malih zečeva i fazana.
Oprašta im se
"U lovu često sretnemo mungose, ali postoji običaj da se na njih ne puca. Prati ih mit kako oni čuvaju od zmija, iako je, realno gledajući, zmija manje opasna od mungosa. Kod nas postoji samo jedna otrovna vrsta zmija, poskok, koja je na otoku jako malo zastupljena, ima ih na tek nekoliko lokacija u malome broju. Sve ostale zmije koje susrećemo nisu otrovne ni opasne. Mungosi su predatori, ali im se oprašta kad naprave štetu poput napada na kokoši, ili na male zečeve i fazane. Zapravo ih svaki lovac doživljava prijateljski", izjavio je Roko Barčić, predsjednik Lovačke sekcije "Lumbarda" koja pripada Lovačkoj udruzi "Kamenjarka" s Korčule.
Smatra se da mungosa ima do nekoliko tisuća. A prema Barčiću, posebno puno ih ima na smetlištu. Kako dolazi do sanacije smetlišta, mungosima nije problem napasti kokoš i jaja.
Potamanili mungose, pa im sad poskoci kolo vode
Problem čaglja
On smatra kako je puno veći problem rastuća populacija čaglja, vrste divljeg psa koji se na Pelješcu može susresti usred bijelog dana. Ministarstvo je iz navedenih razloga raspisalo natječaj za sufinanciranje smanjenja brojnog stanja divljači predatora vrijedan milijun kuna, kojim će se pokušati smanjiti broj čagljeva i lisica. Svaki će registrirani lovac dobiti 600 kuna za odstrijeljenu strvinu, odnosno 700 kuna za trofejno lice čaglja ili lisice.
Primjer Japana
U novom prijedlogu zakona mungos je maknut s popisa liste divljači te njegov odstrjel neće imati nikakve posljedice. Primjer Japana koji je imao u 90-ima sličan problem s mungosima pokazuje da nakon smanjenje populacije mungosa je došlo do povratka vrsta koje su potisnuli mungosi.
Iako je praksa stručnjaka koji smatraju kako bi se svaka vrsta koja nije autohtona trebala ukloniti s određenog područja, Barčić smatra kako na Korčuli u tom slučaju ne bi bilo ni fazana ni divlje svinje, samo zec, piše Slobodna Dalmacija.
