U naše krajeve sve više stižu dosad nepoznate voćne i bobičaste vrste pa je nakon aronije i sibirskog limuna iz sjeveroistočne Rusije, Kine i Japana tako stigla i sibirska borovnica.
Zovu je još i kozja krv, a međunarodno je poznata i jako priznata kao Haskap. Stručnjaci kažu kako je zahvalna za ekološki uzgoj jer cvate i kad sve drugo smrzava a ne traži tretiranje pesticidima. Zahvalna je i za obradu i preradu, a zahvalna je i za konzumaciju, jer je izuzetno zdrava, jako je dobra za anemične ljude, ako recimo negdje ima takvih, ali nije tako trpka kao aronija recimo.
Međutim kako je riječ o relativno novoj kulturi nećete lako doći do hrvatsko-sibirske borovnice ali najlakše ćete do nje doći u Živikama, u slavonskoj Posavini. Iz Živika kao i iz mnogih drugih slavonskih sela mnogi su otišli u ovaj ili onaj grad, u potragu za boljim životom, ali obitelj Čurić iz Slavonskog Broda upravo je u Živikama i u ekološkom uzgoju našla bolji život.
Nije Rusija nego je Slavonija. Nije 10 ili 15 stupnjeva nego je plus 30.
Ali sibirske borovnice u Živikama itekako uspijevaju
53-godišnji Zvonko Ćurić bio je student, branitelj, zavarivač, a sada je poljoprivrednik. Zajedno sa suprugom na gotovo dva hektara zemlje uzgaja haskap ili sibirsku borovnicu, za Hrvatsku još uvijek neobičnu kulturu.
"Uvijek sam se htio baviti nekim voćarstvom, a zemlju smo realno kupili na mjestu koje nije baš idealno za uzgoj nekih ostali voćki. Sibirska borovnica je jako otporna, Sava je blizu, ne smeta joj hladnoća mraz, izmaglica pa smo se odlučili za nju. Jedna zdrava bobica, pa rekao da vidimo kako će uspijevati u našim krajevima", kaže ZvonkoĆurić, vlasnik OPG-a.
Za sve one koji posljednjih godina zbrajaju gubitke od mraza, haskap bi mogao biti rješenje. Naime, podnosi temperaturu do -40, a u vrijeme cvatnje do -8 nema nikakvih problema.
Sibirske borovnice potječu iz Rusije, no zanimljivo, najviše se proizvode u Kanadi. A znate li gdje su zapravo najpopularnije? U Japanu. Tamo se jedu već stoljećima, a vjeruje se da mogu produžiti život.
U Hrvatskoj je haskap sve popularniji. 2019. se proizvodio na 71 poljoprivrednom gospodarstvu, a lani na 86. U samo godinu dana to je 15 proizvođača više. Sibirska borovnicu uzgajaju na gotovo 77 hektara zemlje.
No s početka, kupci nisu bili sigurni s čime se susreću
"U početku su ga mijenjali nisu ga uopće prepoznali, mijenjali su ga s aronijom, borovnicom američkom, ali sada su već poprilično upoznati s njim", kaže SussannaĆurić, vlasnica OPG-a.
Nije okrugla nego je duguljasta, od aronije je slađa, od obične
borovnice malo gorča.
Podiže imunitet i ubrzava oporavak nakon bolesti. To ni ne čudi s
obzirom na sve što se nalazi u njemu.
"Sadrži vitamin C, D, E, B, od minerala u njemu se nalaze kalij, fosfor, magnezij, natrij i željezo", kaže Sussanna Ćurić, vlasnica OPG-a.
Sve dobro iz sibirske borovnice može se pronaći i u ostalim proizvodima koji se od nje prave, u raznim sokovima i pekmezima. Za Ćuriće haskap više nije hobi, nego posao.
"Ima nešto veću cijenu samim time što je takav uzgoj kakav je, ekološki i teža je berba od ostalog voća. To je najveći posao, jedan berač dnevno može ubrati 10 do 12 kilograma ručno brane borovnice, bez lišća i ičeg drugog", kaže Zvonko Ćurić, vlasnik OPG-a.
I dok se berba haskapa privodi kraju, s dva tjedna kašnjenja napokon dolazi i berba onih običnih borovnica. I njihova proizvodnja se pojačala. 2019. se proizvelo 360 tona, a lani 720 tona, što je povećanje od nevjerojatnih 100 posto.
Srbi su, znamo svi, prvaci u uzgoju malina. Ako je suditi po ovim brojkama, Hrvati bi uskoro mogli biti najjači u borovnicama.
