Možda država doista još i ne objavi bankrot, ali mala je to utjeha onima koji traljavi pokušaj premijerke Jadranke Kosor da bankama nametne, za prezadužene još uvijek nepovoljan, kreditni aranžman promatraju kao napeti triler.
No, nažalost, sve je bilo jasno već dan nakon što je Kosor, tobože s visine, objavila 'ultimatum bankama'. Onog trena kad se doznalo da su pregovori s bankarima preseljeni s Markova trga u Katančićevu, gdje je sjedište Ministarstva financija, bilo je očito da nikakvog dogovora neće biti. Da je bilo ikakve šanse, Kosor ne bi ni za živu glavu propustila aktivno sudjelovati u tim razgovorima i objaviti naciji 'dobru' vijest.
Međutim, kako u to ni u jednom trenutku nije vjerovala, prošetala se do Knina, pozdravljajući Gotovinu i Markača pokušala ušićariti koji predizborni poen od desnice i spustila se na plažu. Iako bi to vjerojatno bila prva opcija, pusti otok nije dolazio u obzir jer bi bijeg bio još očitija asocijacija, pa je Brač morao poslužiti svrsi.
Očekivano, bankari su uzeli par dana kako bi ostavili dojam da su razgovarali i razglabali o 'ultimativnom zahtjevu' Vlade da rate kredita zaduženima u švicarskim francima spuste na iznose koje su uplaćivali kad su kredite i podigli. Potom su naprosto rekli – NE. Daljnji razvoj događaja relativno je predvidljiv.
Udarit će nam porez? Pa što!
Ostanu li bankari pri svome, odrezat će im se neki od poreza – na kamate, aktivu banaka, transakcije ili ekstra profit. Oni će već naći način da veći dio udara amortiziraju, prebacujući ga na leđa građana. U prošloj godini i prvih šest mjeseci ove godine ionako su poslovali s tako visokim dobitima da će im to biti kao ubod komarca.
Uostalom, bili bi ludi da porez nisu očekivali i već ukalkulirali u svoje bilance, kad se zna da su neke ozbiljnije vlade u regiji tu antikriznu mjeru već odavno primijenile. Dok je drugdje to uobičajena mjera ekonomske politike, odnosno dio sustavnih napora države da izvuče zemlju iz gabule, ovdje se porez bankama prikazuje kao kazna za njihovo odbijanje suradnje s aktualnom vlašću na provedbi populističkih, predizbornih poteza.
Sve u svemu, građani će, po tko zna koji put u mandatu premijerke Kosor, biti preveslani. Štoviše, onima koji sad grcaju pod teretom švicarca, vjerojatno će se pridružiti i oni koji su svoje stambene i druge kredite bili prisiljeni vezati uz euro jer banke neće diskriminirati svoje klijente nego će im u jednakoj mjeri dodatno otežati život paletom nameta za kompenzaciju bilo kakvog udara koji im stigne od države.
Smišljanje idućeg čina groteske uz zvuk valova
Sve je to hrvatska premijerka znala i prije lupanja šakom o stol na sjednici Vlade, ali je, kao i obično, odigrala predstavu u kojoj se pokušala predstaviti kao zaštitnica ugroženih, osiromašenih i podjarmljenih građana. Sada pak u nekoj od bračkih uvala vjerojatno smišlja idući čin groteske.
Zapravo, kriza s dvostrukim dnom, odnosno novi udar na svjetskim burzama, pad kreditnog rejtinga SAD-a, nemoć Švicarske da obuzda i za nju pogubno jačanje franka te neplodni pokušaji Europske unije da iz ralja bankrota iščupa svoje problematične članice njoj su došli kao naručeni. Nikoga, naime, neće začuditi kad za tjedan ili dva ona i ministri ponove mantru svojih prethodnika.
"Ma, niste vi na rubu gladi zato što ja ne znam voditi državu i zato što ste sustavno pljačkani 20 godina. A ne, to je zato što Hrvatska trpi posljedice drugog vala svjetske krize", poručit će nam uskoro iz Banskih dvora. Istina da je da izgovor nije originalan, ali ljeto je ionako savršeno vrijeme za reprize.
