Sezona požara u Hrvatskoj tek je počela, a vatrogasci već imaju pune ruke posla. Njihov posao vrlo je zahtjevan, a dodatne poteškoće stvaraju im neoprezni građani koji pale vatre na otvorenim područjima i ostavljaju ih bez nadzora.
Tako je posljednjih dana najgore bilo na području Dalmacije, a na području Omiša vatra je ugrožavala i pojedine kuće. U tom slučaju, kao i u mnogim drugim, najgori neprijatelj boraca s vatrom bio je jak vjetar. Od zamjenika glavnog zapovjednika vatrogasaca Hrvatske, Željka Sutlara, doznajemo kako je upravo vjetar jedan od faktora koji najviše utječu na razvoj i širenje požara.
''U stalnom smo kontaktu s meteorolozima iz Državnog hidrometeorološkog zavoda i upoznati s prognozama o sušnom razdoblju te se kontiuirano pripremamo za nadolazeću ljetnu protupožarnu sezonu. Iako je vrijeme jedan od značajnijih čimbenika kod razvoja i širenja požara, glavni problem je u stvari ljudski nemar odnosno nepažnja, koja je uzrok izazivanja požara'', rekao je za Danas.hr Sutlar.
Istaknuo je kako je stanje unutar vatrogastva u posljednje vrijeme stabilno, da potrebne opreme ima, ali zbog krize i trenutnog financijskog stanja u jedinicama lokalne samouprave i uprave ne treba očekivati veliku nabavu opreme.
Svaki put dajemo sve od sebe
Sutlar je zadovoljan i interesom građana za posao vatrogasaca te tako Učilište vatrogastva i zaštite i spašavanja i ove godine bilježi povećani interes. Sutlar dodaje i kako je stanje u dobrovoljnim vatrogasnim društvima te ostalim vatrogasnim organizacijama zadovoljavajuće te im ne nedostaje ljudi posebno zato što je izmjenama i dopunama Zakona o vatrogastvu iz 2010. godine u vatrogasnim postrojbama omogućeno i obavljanje poslova tzv. ''sezonskog vatrogasca''.
Upitali smo ga i kakvo je stanje unutar hrvatskih vatrogasnih organizacija u odnosu na one u Europskoj uniji, a Sutlar nam je poručio da ne zaostajemo za vatrogascima u Španjolskoj, Francuskoj i Portugalu.
''Supermeni nismo, ali svaki put dajemo sve od sebe tijekom svakog požara i prema postignutim rezultatima, osim donekle u financijskim sredstvima koja se izdvajaju za opremu, ne zaostajemo za zemljama Unije'', rekao je Sutlar.
Kazne za požare bile su stvarno benigne
Kod provođenja mjera i aktivnosti prije pune sezone požara, ističe Sutlar, javljaju se poteškoće zbog djelomično neuređenih vlasničkih odnosa nad zemljištima. Smatra kako represivne mjere djeluju, ali je ujedno i mišljenja kako bi se bolje trebalo definirati tko je odgovoran za brigu o određenim neutvrđenim zemljištima te bi se na taj način lakše došlo do odgovornih, a ujedno bi se smanjio i broj požara.
Zamjenik glavnog vatrogasnog zapovjednika građane je još jednom pozvao da poštuju propise, a naglasio je zabranu bilo kakvog loženja vatre u blizini šumskih površina ili površina pod usjevima, stambenih naselja, vodova dalekovoda i sl. Zabranjeno je i spaljivanje za vjetrovita vremena. Ističe kako u svemu veliku ulogu igra i pravodobna reakcija građana koji bi trebali dojaviti požar kada ga primijete.
''Treba reagirati na vrijeme, a ne okrenuti glavu i ne napraviti ništa. Pažnja, pažnja i pažnja - to je bitno prilikom spaljivanja trave na otvorenom, pri čemu takve površine treba izolirati od ostalih površina, a cijelo vrijeme spaljivanja osigurati nadzor i barem ručnu opremu za gašenje požara. Mjesto na kojem se pali vatra građani ne bi smjeli napustiti dok se definitivno ne uvjere da je vatra ugašena. Kazne za uzrokovanje požara prije nekoliko godina bile su stvarno benigne, no sada je Zakonom o zaštiti od požara za izazivanje požara iz nehaja predviđena novčana kazna od dvije do 15 tisuća kuna, a za namjerno izazivanje požara predviđena je kazna od 15 do 150 tisuća kuna ili kazna zatvora do 60 dana i to je dobar razlog za dodatni oprez'', zaključio je Sutlar za Danas.hr.
