Već 136 godina Zagreb se nije tresao kao jučer Italija. No opasnost postoji. Kako bi se tada ponašale zagrebačke građevine već godinama analizira Josip Atalić s Građevinskog fakulteta. Upozorava da bi tada najgore prošao jedan od najljepših dijelova grada - Ilica.
"Po mom osobnom, i po mišljenju stručnjaka, to je najugroženiji dio Zagreba jer gradnja je stara, građena od pune opeke, a mnogo građevina i mnogo izloga je, mi to volimo reći, izbušeno", kaže Atalić.
On je jedan od autora koji su za Vladu izradili procjenu rizika od katastrofa, a potres je u njoj istaknut kao jedna od najvećih opasnosti. U slučaju onog od IX stupnjeva prema Mercalijevoj ljestvici, stručnjaci su procjenili da bi samo u Zagrebu poginulo i do 3000 ljudi te bi se urušilo do 50 tisuća stambenih jedinica.
U slučaju potresa koji se dogodio jučer u Italiji, tu bi bilo svega, kaže Atalić. "To je jako teško reći. Zidane građevine i neke koje nisu građene po propisima bi najviše stradale", dodao je.
Otprilike svaka 10. stambena jedinica u Hrvatskoj izgrađena je s takozvanom visokom razinom potresne otpornosti. Drugim riječima njih čak 90 posto srednje je i nisko otporno na potres.
Nove od armiranog betona sigurnije su. A grade se u skladu s kartom potresnih područja. Pojednostavljeno, što je crvenije, građevinski je zahtjevnije. I vrijede posebna pravila.
"Da se dostatna armatura stavi u armirano betonske zidove i stupove i grede i da se u čeličnim i u drvenim konstrukcijama također projektira tako da može popiti energiju potresa", objasnio je ovlašteni statičar Krešimir Tarnik.
Od građevinske inspekcije nismo dobili odgovor koliko je onih koji do tih propisa ne drži. Objašnjavaju na to paze nadzorni inženjeri. U posljednjih sto godina jači su potresi zatresli Imotski, Makarsku i Ston. Uz Rijeku, Split i Zagreb to su rizična područja. A oni koji se potresima bave, boje se da nismo pripremljenji.
Nije neka utjeha i da se potres u pravilu ne može predvidjeti, a o njima se i dalje prilično malo zna.