Jedan od onih koji su svoj novi dom u bijegu pred hrvatskim pravosuđem pronašli u BiH je i Branimir Glavaš.
Potpisivanje Sporazuma o međusobnom izvršenju sudskih odluka u kaznenim stvarima između BiH i Hrvatske nije ga previše zabrinulo, jer, ponovio je Glavaš, njegova "prvostupanjska presuda rezultat je političkog pritiska".
Glavaš je, podsjetimo, već dva puta Vrhovnom sudu poslao žalbe koje imaju desetke stranica, a u zadnjoj je predložio niz novih dokaznih materijala.
"Sporazum se na mene ne donosi, koncentriram se na žalbu", komentirao je za net.hr Glavaš, dodavši da je prvostupanjska presuda neodrživa i da se suđenje mora ponoviti.
"Drugostupanjska presuda može biti osuđujuća, a time i pravomoćna, no to bi značilo sumrak Hrvatske kao pravne države", poručio je Glavaš.
Bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt upućena je u problematiku izručivanja osuđenika među državama u regiji. Za net.hr je istaknula kako se takav sporazum dugo pripremao, još od 2005. godine. Navela je i da je to trebao biti trilateralni sporazum između Hrvatske, BiH i Srbije.
Dodaje da je pritisak EU bio očito jak tako da se išlo na potpisivanje bilateralnog sporazuma Hrvatske i BiH.
S obzirom da se on odnosi samo na pravomoćne presude, Škare-Ožbolt kaže da je to "najniža zajednička dodirna točka" tog sporazuma.
Hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović i ministar pravde Bosne i Hercegovine Bariša Čolak potpisali Sporazum o međusobnom izvršenju sudskih odluka u kaznenim stvarima kojima je osigurano da pravomoćno osuđene osobe više neće moći izbjegavati služenje zatvorske kazne zlorabeći institut dvojnog državljanstva.
Kako su po potpisivanju istaknula dvojica ministara, u pitanju su izmjene koje su male po opsegu, no ipak su veoma značajne za funkcioniranje pravne države i u Hrvatskoj i u BiH.
"Mi dvostruka državljanstva trebamo, ona su korisna, no ne smiju biti kompromitirana ovakvim slučajevima zloporabe", kazao je hrvatski ministar.
Uhićenja mogu početi već danas
Izmjene dosadašnjeg sporazuma, koje su potpisali dvojica ministara, moraju ratificirati Hrvatski sabor, odnosno Parlament BiH, no one će, bez obzira na taj proces, odmah stupiti na snagu na privremenoj osnovi.
"Sada sve ovisi o sudbenoj vlasti, no uhićenja mogu početi već od danas", izjavio je Čolak.
Prema usuglašenim izmjenama, od osoba koje su pravomoćno osuđene pred nekim od sudova u dvjema državama više neće biti tražena suglasnost za upućivanje na izdržavanje kazne u slučaju kada pobjegnu u drugu državu.
"Oni više neće birati hoće li u zatvor ili ne, nego hoće li u Lepoglavu ili Zenicu", kazao je Šimonović.
Sudovi koji izreknu pravomoćne presude od sada će preko Ministarstava pravosuđa dostavljati svoje odluke sudovima u čijoj je ovlasti izvršenje presude koje će oni i provoditi.
Prema procjenama vlasti BiH, u toj zemlji je utočište našlo između 40 i 50 osuđenih u Hrvatskoj, dok se u Hrvatsku skrilo oko stotinu osoba osuđenih u BiH.
Uz izmjene sporazuma koje su potpisali ministri Šimonović i Čolak, potpisan je i posebni zapisnik koji bi trebao, kako je pojasnio hrvatski ministar, olakšati interpretaciju složenih pojmova.
Riječ je prije svega o iznimkama definiranim u originalnom sporazumu, a odnose se na osobe osuđene u slučajevima ratnih zločina, odnosno korupcije.
Ministar Šimonović kazao je kako je zajedničko opredjeljenje da se na tom planu slijedi trend koji prevladava u europskim konvencijama, odnosno da iznimki ne može biti za kaznena djela kažnjiva po međunarodnom pravu u što spadaju ratni zločini i korupcija.
Kada je riječ o slučajevima osoba koje nisu pravomoćno osuđene, dvije države suglasne su da u takvim situacijama treba primijeniti već postojeće mehanizme, odnosno ustupanje slučajeva odgovarajućim sudovima.
"Sudovi tu mogućnost imaju i sada", kazao je Čolak dodajući kako mu nije jasno zašto i do sada nije bilo razmjene dokaza, odnosno ustupanja sudskih postupaka.
Prethodni članci:
arti-200912080505006 arti-200911270490006 arti-200911030263006
