Hrvatska Vlada forsira projekt uređenja plovnog puta rijeke Save od Siska do hrvatsko-srpske granice vrijedan 81,75 milijuna eura. Hrvatska bi trebala osigurati nešto više od 50 milijuna eura, a Bosna i Hercegovina 30 milijuna. Projekt predviđa produbljenje korita rijeke Save kako bi sve do Siska mogli ploviti brodovi veće nosivosti.
Povećani rizici
"Projekt nema uporište u stvarnim gospodarskim potrebama. Ako netko nepotrebno planira investirati 81 milijun eura u 'regulaciju' Save, a kasnije još i 4 milijuna eura svake godine za troškove redovnog održavanja, onda možemo govoriti samo o korupciji. Radi se o razrađenom sustavu prelijevanja javnog novca u privatne džepove", tvrdi Tibor Mikuška iz Društva za zaštitu ptica i okoliša, koje je zbog tog projekta na Upravnom sudu tužilo Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša.
Tužba je uslijedila nakon što ministarstvo nije uvažilo njihovu žalbu na Studiju o utjecaju na okoliš. Mikuška tvrdi da će se realizacijom projekta uništiti savski meandri, da će se nepotrebno sagraditi kilometri nasipa i produbiti korito rijeke, da će pasti razina podzemnih voda i da će zbog svega toga nemjerljivu štetu pretrpjeti biljni i životinjski svijet oko Save. Zanimljivo, studija o utjecaju na okoliš predviđa sve nabrojene štetne posljedice projekta.
"Većina negativnih utjecaja po biološku raznolikost i ekološku stabilnost ekološke mreže (posebice rijeke Save) već postoji (produbljenje korita, pad razine podzemnih voda, smanjenje meandara i prostora za njihovo nastajanje, količina donesenog materijala). Stoga predviđena rekonstrukcija i dogradnja vodnih građevina neće imati izrazitih, kako pojedinačnih tako niti kumulativnih, utjecaja na do sada provedene regulacijske aktivnosti rijeke Save", stoji u studiji.
'Zamračenje' novca i na izvođenju radova
Dobro upućeni u zbivanja u "vodnom biznisu" kažu da Hrvatske vode i s njima povezane tvrtke javni novac ne "mrače" samo na namještenim natječajima nego i izvođenjem radova koji uopće nisu potrebni.
"Hrvatske vode i tvrtke s kojima često posluju razradile su sofisticirani sustav za izvlačenje javnog novca. Lažno prikazivanje radova tipična je praksa. Najčešće je riječ o potpuno nepotrebnom nasipavanju obala pod egidom zaštite od poplave ili kako oni to zovu 'obrane od štetnog djelovanja voda'. Potroši se veliki novac, a rizik od poplave još se i uveća. Jer ubrzanjem rijeke povećavate rizike poplavljivanja nizvodno od mjesta gdje ste izvršili poslove 'regulacije'", kaže sugovornik Agencije VLM.
Priču o korupciji u hrvatskom 'vodnom biznisu' objavila je i njemačka javna televizija ARD. U svom prilogu žestoko je kritizirala planove za proširenje korita i dubine Save i Dunava, a projekte povezuje s korupcijom.
Formalni nositelj investicije teške 81,75 milijuna eura, Agencija za vodne putove (dio Ministarstva mora, prometa i veza), tvrdi da iza projekta stoje ozbiljne ekonomske analize.
"Fisibility studiju radile su ozbiljne strane tvrtke, a naručitelj te studije bila je Međunarodna komisija za sliv rijeke Save, čija je članica i Hrvatska", rekao je Miroslav Ištuk, ravnatelj Agencije za vodne putove. Međutim, autori studije pri izračunu ekonomske isplativosti projekta vodili su se - namjerno ili slučajno - potpuno nerealnim gospodarskim parametrima. Kao ulazne parametre koristili su projekcije rasta BDP-a do šest posto u 2010. godini, a u razdoblju od 2011. do 2015. rast od 3 do čak 5,5 posto. Predvidjeli su da će promet kroz naše luke - Sisak i Slavonski Brod - dramatično rasti i da će već 2012. godine ukupan promet te dvije luke doseći 1,3 milijuna tona godišnje, te da će Savom proći čak 1330 trgovačkih brodova tijekom iduće godine.
Besmislene prognoze
"To su potpuno besmislene prognoze. Trenutačno Savom u godini dana prođe tek 200-tinjak brodova koji zajedno prevezu oko 200 tisuća tona tereta. U posljednjih deset godina promet rijekom Savom se prepolovio", kaže Tibor Mikuška.
