Najviše se njima služe kriminalci s područja Balkana, a da je osobne dokumente teško krivotvoriti, osim ako nemate nekoga u policiji, upozoravaju sudski vještaci.
VEZANE VIJESTI
''Sam dokument kao dokument relativno je teško krivotvoriti. No sjetimo se primjerice starih osobnih iskaznica koje je bilo iznimno lako krivotvoriti, a opet je iz policije nestalo nekoliko tisuća zaštitnih folija za njih. Stare putovnice tvrdih korica također je bilo relativno teško krivotvoriti, ali i njih je iz Mostara nestalo oko tisuću. Krivotvorenje osobnih dokumenata je teško, osim ako ne nabaviš zaštitne elemente ili obrasce ili netko zažmiri pri identifikaciji'', istaknuo je za Glas SlavonijeIgor Jelovac, sudski vještak za dokumente i grafologiju Županijskog suda u Zagrebu.
Dodaje kako krivotvoreni dokument može proći jedino "ovlašnu"
kontrolu, osim ako je dokument doista originalan pa netko na
njemu samo promijeni sliku.
''Bilo je takvih primjera, a i dalje se često pojavljuju.
Pripadnici krim-miljea iz susjednih država najčešće koriste
hrvatske krivotvorene dokumente vjerojatno jer su im
najdostupniji. Međutim, problem je tu puno dublji. Primjerice,
Hrvati za ulaz u SAD trebaju vizu i posebne provjere i
putovnica nije dovoljna. Oni su itekako svjesni našeg problema s
dokumentima i sve nas to puno košta. Tako se i ukidanje vize za
Hrvate stalno odgađa'', zaključuje Jelovac.
O tome da je potrebno imati "vezu" u policiji da bi došao do
krivotvorenih osobnih dokumenata svjedoči nekoliko primjera
velikih uhićenja u Hrvatskoj pri kojima su dijelom kriminalnih
skupina bili i policajci.
Na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta u Strasbourgu
zastupnica Sunčana Glavak je u sklopu rasprave o
Sustavu internetske baze za krivotvorene i vjerodostojne isprave
(FADO) rekla da je, prema podacima Frontexa, u protekloj godini
zabilježeno gotovo 14.200 nezakonitih prelazaka granice na
zapadnobalkanskoj ruti, na kojoj se nalazi Hrvatska.
Godinu dana ranije, 2018. godine, hrvatska granična policija
otkrila je 236 krivotvorenih isprava i 60 tuđih isprava, što je u
usporedbi s 2017. godinom povećanje od 39 posto.
''Metode izrade krivotvorenih dokumenata sve su sofisticiranije,
stoga je potrebna razmjena visokokvalitetnih informacija kako bi
se ona otkrila'', naglasila je Glavak govoreći o Internetskoj
bazi za lažne i vjerodostojne isprave FADO, sustavu kojem je
Hrvatska pristupila 2014. godine.
Intranetska baza za lažne i vjerodostojne isprave FADO je sustav
koji stručnjacima za isprave omogućuje razmjenu informacija, a
sadrži najvažnije informacije za provjeru isprava. Znatno manji
dio informacija o vjerodostojnim ispravama iz sustava Expert FADO
dostupan je javnosti preko sustava PRADO.
Ministarstvo unutarnjih poslova, sredinom prosinca prošle godine,
pridružilo se Interpolovoj kampanji pod nazivom #DontRiskIt (NE
RISKIRAJ!) kojom se želi podići svijest građana o važnosti putnih
isprava, nužnosti prijavljivanja gubitka/krađe, kao i ponovnog
nalaženja, kako bi se zaštitili od moguće zlouporabe.
''Krajnji je cilj raspisivanja objave za nestalim osobnim
dokumentima onemogućiti ili umanjiti mogućnost zlouporabe, krađu
identiteta i druge nezakonite aktivnosti'', kažu iz policije.