Predstavnici židovske vjerske zajednice u Hrvatskoj ni ove godine neće nazočiti službenoj komemoraciji u Jasenovcu 22. travnja, budući da se za bojkot odlučila i Koordinacija židovskih općina, koja će dva dana kasnije svoju komemoraciju u povodu Dana sjećanja na žrtve holokausta Jom Hašoa umjesto na zagrebačkom groblju Mirogoj održati u Jasenovcu.
"Nećemo sudjelovati na službenoj komemoraciji u Jasenovcu, već ćemo 24. travnja Jom Hašoa umjesto na Mirogoju održati u Jasenovcu", izjavio je Kraus u telefonskom razgovoru za Hinu.
Židovska vjerska zajednica Bet Israel već je ranije također odlučila da ove godine neće nazočiti službenoj komemoraciji u Jasenovcu, u znak prosvjeda što Vlada ne poduzima konkretne korake dok se u društvu tolerira ustaška ideologija.
"Posljedica takvog poigravanja s jednim dijelom hrvatske povijesti izravno utječe na atmosferu u društvu, u kojem se ustaški zločini relativiziraju, i to na svim razinama, dok se istovremeno širi ksenofobija i antisemitizam", priopćio je u četvrtak Bet Israel.
Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH) odluku o tome hoće li sudjelovati na službenoj komemoraciji u Jasenovcu donijet će na sjednici Izvršnog odbora u utorak, 21. ožujka. "Zasad nas nitko nije kontaktirao iz Sabora i nismo upoznati s planom komemoracije. Odluku o tome ćemo donijeti idući tjedan", izjavio je Franjo Habulin, predsjednik SABA RH.
Srpsko narodno vijeće (SNV), nacionalna koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine, također još nije donijelo odluku o tome. Iz SNV-a poručuju da će o tom pitanju naknadno obavijesti javnost.
Službenoj komemoraciji u Jasenovcu ni lani nisu nazočili predstavnici židovske zajednice, kao ni predstavnici Srpskoga narodnog vijeća i antifašističkih organizacija jer su smatrali da je u društvu prisutna revitalizacija ustaštva.
Jasenovac je od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Poimenični popis žrtava logora navodi imena i podatke za 83.145 žrtava - 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Najviše je u 1337 dana postojanja logora stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata.
