U ovo doba godine podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) odražavaju sezonski utjecaj na kretanje broja osiguranika, u prvom redu kroz pojačano zapošljavanje sezonskih radnika pred početak turističke (pred)sezone. Najnovije brojke HZMO-a, za ožujak, pokazuju rast broja osiguranika i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, pri čemu su pozitivne godišnje stope prisutne od ožujka 2015. dok je mjesečni rast započet u veljači, primjećuju analitičari Raiffeisen banke.
Tijekom prošlog mjeseca broj je osiguranika povećan za
14.000 na ukupno 1,52 milijuna, a realno je očekivati da će
se za zahuktavanjem turističkih aktivnosti dodatno povećavati i
broj osiguranika, što bi moglo potrajati i to do rujna. U
usporedbi s lanjskim ožujkom, broj osiguranika veći je za više od
32.000 ili 2,2 posto, s tim da je zamjetno da je u
najbrojnijoj kategoriji među djelatnostima - prerađivačkoj
industriji - njihov broj neznatno pao.
Usporedno s ukupno pozitivnim predznakom HZMO-ovih pokazatelja
vezanih uz tržišta rada, DZS-ove ankete o radnoj snazi u
većoj mjeri odražavaju proces iseljavanja stanovništva u
radno aktivnoj dobi te demografskog starenja. Posljednja Anketa,
kojom je zahvaćeno zadnje tromjesečje 2018., upućuje na godišnji
pad radno sposobnog stanovništva sa 3,54 na 3,52 milijuna.
U tome je ekonomski aktivnih, bilo da rade ili traže posao, potkraj 2018. bilo 1,8 milijuna, što je 42.000 ili 2,3 posto manje nego godinu prije. Time je unatoč pozitivnom ekonomskom ciklusu stopa aktivnosti pala s 52 na 51 posto. Stope aktivnosti i zaposlenosti već su neko vrijeme pokazatelji na koje se više ukazuje negoli na stopu nezaposlenosti. To naročito vrijedi za djelatnosti kod kojih su izraženije i potrebe ekonomski razvijenih zemalja EU za (visoko)stručnim kadrovima.
Ekonomisti s tim u vezi već duže vrijeme upozoravaju kako recentna kretanja dugoročno umanjuju potencijale rasta. Broj nezaposlenih u zadnjem lanjskom kvartalu je, prema rezultatima Ankete o radnoj snazi u posljednjem tromjesečju 2018. pao je u odnosu na godinu prije za 46.000 ili 23 posto, na 154.000 nezaposlenih. Međutim u isto je vrijeme broj zaposlenih povećan za neznatnih 0,3 posto, odnosno samo 5.000 na 1,64 milijuna. U odnosu na treće tromjesečje, u četvrtom su i stopa aktivnosti i stopa zaposlenosti zabilježile niže vrijednosti (51 posto i 46,6 posto), ističe se u analizi RBA.
Za nešto više od posto, pak, povećao se u zadnjem kvartalu broj
neaktivnog stanovništva starijeg od 15 godina, a 1,73 milijuna
neaktivnih na godišnjoj razini predstavlja povećanje za 28.000
ili 1,6 posto. Prošla je godina u konačnici zaključena padom
međunarodno usporedive stope nezaposlenosti (prema ILO-u) na 8,3
posto, što je ujedno prvo spuštanje ispod 10 posto još od 2009.
godine, ali je, nažalost, dijelom i posljedica emigracijskog
trenda.
A iako rast broja zaposlenih ohrabruje, analitičari kažu kako
treba uzeti u obzir da broj zaposlenih raste po blagim stopama
posljednjih pet godina te da je prosječan broj zaposlenih još
uvijek na 6,5 posto nižim razinama u odnosu na pretkriznu 2008.
godine, piše
Poslovni dnevnik. Sve u svemu, zaključuju, tržište rada
ostaje krhko i opterećeno ozbiljnim strukturnim problemima
neusklađenosti ponude i potražnje, dugotrajnom nezaposlenošću i
padom broja radno sposobnog stanovništva devetu godinu za
redom.
