Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), samo Grad Zagreb i još četiri županije, od njih dvadeset, zabilježili su rast BDP-a u proteklih deset godina, od 2008. godine naovamo. Uz Grad Zagreb, svoj bruto društveni proizvod iz 2008. godine uspjele su premašiti Zagrebačka, Međimurska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska, županija, piše Slobodna Dalmacija.
Inače, podaci koje je obradio HGK datiraju iz 2015. godine, a u Državnom zavodu za statistiku objasnili su da nema novijih te da se regionalni i županijski podaci o BDP-u obračunavaju u skladu s metodologijom i EU regulativom.
Grad Zagreb i četiri županije jedini iznad prosjeka
BDP Hrvatske, kao vrijednost svih proizvedenih dobara i usluga, u 2015. godini iznosio je 338,97 milijardi kuna i s rastom od 2,3 posto na godišnjoj razini bio je najviši od pretkrizne 2008. godine. Prema tim podacima, Grad Zagreb uvjerljivo prednjači. U Zagrebu se stvori trećina domaćeg BDP-a, a BDP po stanovniku Grada zagreba iznosi 141.756 kuna. Druga je Istarska županija sa 100.635 kuna po stanovniku, treća Primorsko-goranska županija (97.177 kuna po stanovniku), a četvrta Dubrovačko-neretvanska s BDP-om od 81.554 kune po stanovniku. Te četiri županije i Grad Zagreb jedini premašuju prosječni hrvatski BDP koji iznosi 80.555 kuna po stanovniku.
O tome koliko Grad Zagreb strši iznad hrvatskog prosjeka kazuje i podatak da je u metropoli ostavreno 113 milijardi kuna BDP-a, dok je čitava Dalmacija stvorila 55,9 milijardi kuna.
Nerazvijeni istok usporava razvoj Hrvatske
"Taj podatak upućuje na postojanje velikih razlika među hrvatskim županijama, odnosno pokazuje prostornu koncentriranost hrvatskoga gospodarstva. Nešto objektivniji podatak, odnosno BDP po stanovniku, također pokazuje razlike u gospodarskoj razvijenosti regija Hrvatske. Grad Zagreb sa 141.379 kuna ima oko tri puta veći BDP po stanovniku u odnosu na Virovitičko-podravsku županiju – 44.528 kuna. To je značajna razlika. Problem velikih regionalnih razlika u gospodarskoj razvijenosti postoji i u EU-u, tako se, primjerice, Hrvatska sa spomenutim omjerom okvirno nalazi u sredini zemalja EU-u", ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Hrvatska se sa svojom razinom razvijenosti nalazi na oko 60 posto prosječne razvijenosti EU-a i u posljednjih deset godina ta brojka nije se značajnije promijenila, piše Slobodna Dalmacija.
U HGK kažu da Hrvatska ima nisku razinu razvijenosti jer se u cijelom istočnom dijelu zemlje bilježi vrlo nizak postotak prosječne razvijenosti, pa se četiri slavonske županije, od njih pet, nalaze samo na trećini EU razvijenosti, a samo je u Osječko-baranjskoj županiji razvijenost na 46 posto europske razvijenosti. U HGK također napominju kako su Hrvatsku po razvijenosti pretekle i neke zemlje s kojima smo se obično uspoređivali poput Poljske, Litve i Latvije.
