U Hrvatskoj trenutno nema nijedne kritične nestašice lijeka, a za one u nestašici dostupne su zamjenske terapije s istim djelatnim tvarima ili iz istih terapijskih skupina, poručuju iz HALMED-a za N1 komentirajući vijest da se u Njemačkoj trenutno jedva može naći oko 300 lijekova.
Naime, ostatak Europe trenutno se čak i za najobičnije dječje sirupe protiv temperature ili bolova, snalazi dijeleći višak lijekova preko WhatsApp grupa i društvenih mreža. Hrvatska udruga poslodavaca upozorava da se takva situacija može dogoditi i kod nas ako se nešto ne promijeni.
Nedavna analiza Europske komisije pokazuje da je u svim državama članicama EU-a primijećen trend porasta prijava nestašica lijekova proteklih godina, što se dijelom može pripisati ekonomskoj globalizaciji i koncentraciji farmaceutske proizvodnje u zemljama izvan Europe. Hrvatska u toj analizi ima manji broj prijavljenih nestašica lijekova u odnosu na druge članice EU-a iz regije poput Slovenije, Mađarske ili Italije, no napominju da se i ti podaci moraju uzeti s rezervom.
Deutsche Welle u reportaži o nestašici lijekova navodi da je razlog obustava domaće proizvodnje pojedinih lijekova jer se ona proizvođačima ne isplati. Za primjer, zdravstveno osiguranje plaća tvrtkama 1,36 eura za bočicu sirupa paracetamola. Taj iznos nije povećan već deset godina, a u međuvremenu je cijena aktivnog sastojka paracetamola samo ove godine porasla za 70 posto.
20.02.2019., Zagreb - Lijekovi.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL
N1 prenosi kako farmaceutska industrija traži povećanje naknada za lijekove, ali i ukidanje ugovora po kojima zdravstvena osiguranja plaćaju samo fiksne iznose. Stručnjaci se pak zalažu i za državnu proizvodnju esencijalnih lijekova u Njemačkoj te povratak proizvodnje iz Azije.
Na hrvatskom tržištu trenutačno je dostupno približno 3500 odobrenih lijekova, objašnjavaju iz HALMED-a za N1. Ako dođe do nestašice, razlozi su zastoj u lancima opskrbe lijekovima iz logističkih razloga, kašnjenje u proizvodnji, povećana potražnje i dr. “Trenutno se u nestašici nalaze pojedini lijekovi za snižavanje povišenog krvnog tlaka, ublažavanje jakih bolova, snižavanje kolesterola, smanjenje tlaka u oku i dr., međutim za predmetne lijekove dostupni su zamjenski lijekovi”, ističu iz HALMED-a te napominju da podatke o eventualnim nestašicama prikupljaju svaki dan, a nestašica se rješava brzo – preraspodjelom zaliha istog ili zamjenskog lijeka iz druge članice EU-a. Dodaju i da se pacijenti mogu obratiti direktno HALMED-u za informacije i upute ako sami ne mogu doći do nekog lijeka.
Dodaju i kako se Hrvatska ni po čemu ne može uspoređivati s Njemačkom.
Ipak, ističu da se teško možemo uspoređivati s Njemačkom. Kako su za N1 rekli, Hrvatska kao manja država ima značajno manje potrebe za lijekovima pa zato i lakše prebrodi nestašice. Osim toga, praćenje situacije u Europi omogućava nam prepoznavanje problema na vrijeme i brzu reakciju:
“Suradnja i razmjena informacija koje sustavno provodimo s drugim državama članicama pružaju nam mogućnost ranog prepoznavanja poremećaja u opskrbi na razini EU-a te nam olakšavaju donošenje plana opskrbe tržišta. Primjerice, veće države članice će zbog svojih velikih potreba prije biti zahvaćene problemom opskrbe pojedinim lijekom te na temelju saznanja o tome možemo pravovremeno reagirati i poduzeti mjere kako bi se takva nestašica prevenirala u Hrvatskoj, odnosno kako bi se na vrijeme osigurala zamjenska terapija", dodaju.
Detaljna analiza N1 navodi kako je na hrvatskom tržištu trenutno dostupno oko 3500 odobrenih lijekova.
Tijekom 2022. odobreno je više od 300 novih lijekova, dok je u posljednjih pet godina s hrvatskog tržišta povučeno oko 1500 lijekova.
