80 posto hrvatskog ribarstva počiva na plavoj ribi, no prije nekoliko godina počeli su problemi. Plava riba bila je sve manja, ulovi sve slabiji. Upalio se alarm, koji je rezultirao uvođenjem lovostaja, jer, prijetio je i udarac za hrvatsko gospodarstvo.
Uoči prve Konferencije o ribarstvu, koju Ministarstvo poljoprivrede organizira ovaj tjedan, a na kojoj će se posebno raspravljati o plavoj ribi, naša reporterka Ida Balen provjerila je kakvo je trenutačno stanje.
Mjere za zaštitu prirode čine svoje
"Zadnjih godina mi smo primijetili da se stanje popravlja i po količini ribe i po veličini ribe. Nadamo se da su to ove mjere koje smo mi uveli. Privremene obustave zimske i ljetne i ograničenje ukupne ulovne flote, zatvoreni su kanali", kazao je za RTL Danas, ribar Kristijan Uhač.
"Prije jedno četiri, pet godina je bila dosta zabrinjavajuća situacija, riba je bila mala, lovile su se količine, ali nije rasla jednostavno riba. Znanost je rekla da je to prelov pa da se ona brani tako da se više puta mrijesti tijekom godine", pojasnio je.
Iako im nedostaje na tržnici, Riječani su na lovostaje već navikli. Naime, nestanak plave ribe osim ekološke katastrofe značio bi i gospodarsku.
"150 aktivnih brodva, velikih, na svakom je osam, devet ljudi, plus šoferi, plus sva ta logistika kopnena. Tako da tu bi dosta ljudi ostalo bez posla, a i tvornice, prerade su se otvorile. Tako da dosta bi ljudi tu bilo zakinuto", kaže Uhač.
Mjere za zaštitu prirode čine svoje. Ribari ih poštuju. Svibanj je vrijeme kada mreže treba odmoriti, a more će im vratiti.
