Poslodavci su od 1. srpnja mogli Hrvatskom zavodu za zapošljavanje poslati zahtjev za novom mjerom potpore za plaćanje skraćenog radnog tjedna svojim zaposlenicima. Samo u prvom tjednu primjene te mjere HZZ je primio 81 zahtjev poslodavca za 4404 zaposlenika, što je više nego u proteklih desetak godina, kada je država kroz razne oblike također financirala skraćeni radni tjedan. Naime, u tom je razdoblju svega 2151 radnik dobio potporu, piše Novi list. Kao što je bilo očekivano, najviše je zahtjeva (46) došlo iz prerađivačke industrije koja je zbog koronakrize suočena sa smanjenjem narudžbi.
Ovim je modelom financiranja, država omogućila poslodavcima da radnicima koji će raditi skraćeno zadrže istu plaću, jer im pokriva do 2000 kuna po radniku. Pristigli zahtjevi odnose se na plaće u lipnju, pa bi radnici na računima već uskoro mogli imati puni iznos plaća. No, pravo na tu mjeru imaju samo poslodavci čiji su prihodi pali za više od 20 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Kriterij je i broj zaposlenih, pa oni s do 50 radnika moraju skratiti radni tjedan najmanje za 20 posto zaposlenika, dok oni s više od 50 zaposlenih to mogu učiniti za najmanje 10 posto svog radnog kadra.
I manje tvrtke mogu tražiti ovu naknadu, no primjerice oni s najviše devet zaposlenih bi morali imati najmanje 50 posto manje prihode u odnosu na lipanj prošle godine. No, oni bi za razliku od tvrtki s 10 ili više zaposlenika, potporu mogle dobiti samo za lipanj. Naime, država je odlučila do kraja godine većim tvrtkama omogućiti isplatu potpora, dok za manje tvrtke još ništa nije do kraja definirano. Država je propisala i da tvrtke koje se odluče na ovaj oblik potpora ne smiju isplaćivati dividende do kraja sljedeće godine.
Nastavak isplate potpora
Osim potpore za skraćeno radno vrijeme država je nastavila isplaćivati i potporu od 4000 kuna za očuvanje radnih mjesta te 1460 kuna doprinosa tvrtkama koji posluju u posebno ugroženim sektorima, a one su mogle zatražiti i potporu od 4000 kuna. HZZ je zaprimio 23.801 zahtjev za isplatom tih potpora.
"Do sada je isplaćeno 11.827.127,28 kn za 772 poslodavca i 3.016 radnika. Najviše je potpora do sada odobreno poslodavcima u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (266), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (91), prijevozu i skladištenju (85) te trgovini na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala (81)", naveli su iz Zavoda za zapošljavanje.
Smanjen broj zahtjeva za ostale potpore
Istaknuli su da su ostali zahtjevi u obradi, ali da je već rezervirano 43 milijuna kuna za isplatu. Po tom se vidi da je broj zahtjeva smanjen za gotovo tri četvrtine, jer je država odlučila ograničiti djelatnosti za koje se potpora može tražiti te je uvjetovani pad prihoda podigla s 20 na 50 posto. Samo u lipnju je država isplatila potpore za gotovo 100.000 poslodavaca i više od 474.000 radnika
No, ministar rada i mirovinskog sustava, Josip Aladrović i premijer Andrej Plenković najavili su isplatu potpora i u srpnju, a odluka o tome bi mogla biti donesena vrlo skoro. Ona će se i dalje odnositi na posebno ugrožene djelatnosti, ali bi se uvjetovani pad prihoda mogao povećati s 50 na 60 posto u odnosu na lani.
