Neimenovani izvori Novog lista iz Vlade otkrili su da će poslodavac koji dobije potporu, po novim pravilima, moći skratiti radno vrijeme za 20 posto po vlastitom izboru. Dosad se govorilo o skraćenom radnom tjednu, odnosno jednom neradnom danu u tjednu, a sada će poslodavac (koji koristi potporu šest mjeseci, što je zakonski maksimum) moći organizirati rad tako da njegovi radnici rade četiri i pol mjeseca, a da mjesec i pol dana budu na potpori.
Ako ne odabere taj model, poslodavac će moći organizirati radno vrijeme i tako da se u jednom mjesecu ne radi cijeli tjedan.
arti-201001280157006Naime, iako je država osigurala 200 milijuna kuna uzimajući novac od naknada za nezaposlene i programa za zapošljavanje, u pet mjeseci njegove primjene u 2009. godini potporu su koristile četiri tvrtke za ukupno 27 radnika! Tako je država na potporu za skraćeni radni tjedan potrošila nekoliko desetaka tisuća kuna, a ove godine do sredine svibnja država čak nije dobila nijedan zahtjev za potporom za skraćeno radno vrijeme.
Dosadašnja pravila zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta omogućavala su poslodavcu da, umjesto smanjenja broja zaposlenih, radni tjedan skrati za 20 posto, odnosno za jedan radni dan, a država je radnicima isplaćivala doprinose za dane koje nisu radili. Otuda je potpora i dobila kolokvijalni naziv 'potpora za neradni petak', a ako je suditi prema promjenama koje se najavljuju, taj naziv više neće biti opravdan.
Po novim pravilima, ako poslodavac s 400 zaposlenih dobije potporu na šest mjeseci, odnosno ako država subvencionira 20 posto doprinosa za sve te zaposlene u šest mjeseci, tvrtka će moći skratiti radno vrijeme za 40 posto za polovinu radnika. Ukupan broj radnih sati u promatranom razdoblju i dalje će biti manji za 20 posto, piše Novi list.
Čini se i da je Vlada odlučila olabaviti i pravila o isplati obveza prema državi. Dosadašnji je zakon strogo nalagao da potporu može dobiti samo tvrtka koja je u trenutku podnošenja podmirila sve obveze, primjerice porezne, prema državi, a sada će biti moguće dobiti potporu i ako te obveze nisu plaćane, ali je s državom postignut dogovor o obročnoj otplati ili odgodi plaćanja. Uz to, država će biti spremna i na subvencioniranje dijela plaće, ako ona, nakon skraćenja radnog vremena, padne ispod minimalne plaće od 2.814 kuna.
Ipak, u Vladi nitko ne vjeruje da će poslodavci, nakon izmjena zakona, 'navaliti' na ovu potporu, pa će se u sklopu rebalansa smanjiti i sredstva predviđena za njezino pokrivanje. Rebalansom će sa 105 milijuna kuna sredstva biti srezana na 15 milijuna kuna, a ostatak će se prenamijeniti za naknade za nezaposlene i programe zapošljavanja.
U tim programima naglasak će biti i na dodatnom obrazovanju nezaposlenih. Tu nije riječ o programima kojima će se građani osposobljavati za nova zanimanja, nego o usvajanju znanja i vještina bez kojih je danas gotovo nemoguće pronaći posao. Tako će se nezaposleni moći besplatno uključiti u programe opće informatičke pismenosti ili naučiti osnove stranih jezika.
