U govoru pred talijanskim uglednicima, članovima diplomatskog zbora i predstavnicima rimske studentske zajednice o odnosima Hrvatske i Italije i ulozi Hrvatske u srednjoj i jugoistočnoj Europi, Kovač je kao najveće izazove s kojima je suočena EU naveo dužničku krizu u svjetlu nedovoljne vidljivosti europskih institucija običnim građanima, pitanje izlaska Velike Britanije iz Unije ili njezinog ostanka u njoj i migracijsku krizu.
Dužnička kriza koja, kako je naglasio Kovač, i uloga europskih institucija u njoj, na svjetlo dana izvukla je "nevidljivost" europskih institucija i istaknula potrebu da se svi puno aktivnije uključe u rješavanje tog problema, ali i pitanja učinkovitosti tih institucija.
O budućnosti EU
Što se Brexita tiče, ministar je naglasio kako svi žele da Britanci ostanu u Uniji, ali se za to ne smije platiti prevelika cijena.
"Stvar je u solidarnosti, ali svih strana, jer se nikome ne smije dati previše ustupaka jer bi to ugrozilo koheziju i stabilnost Europske unije. Zato moramo pozvati britanske kolege političare da preuzmu odgovornost za dobrobit svojeg naroda i svih u Uniji i da to pretpostave osobnim ambicijama i probicima", rekao je Kovač okupljenima.
O migracijskoj krizi
Glede migracijske krize, hrvatski ministar kazao je da je ona pokazala koliko su sve zemlje u EU međusobno ovisne i, ne spominjući imena, ustvrdio da kad neka zemlja donese odluku koja odgovara njoj osobno mora biti svjesna utjecaja koji ta odluka ima na druge zemlje članice.
"Ako netko želi primati izbjeglice jer to odgovara njegovim nacionalnim interesima, mora biti svjestan toga da te izbjeglice moraju prolaziti drugim zemljama kako bi stigle do njegovog teritorija i da to, dakle, jako utječe na te zemlje", rekao je Kovač, napomenuvši da se zato svi uključeni u probleme moraju puno više dogovarati, kako bi našli zajedničko rješenje.
Hrvatska će, naglasio je, i dalje biti vrlo humana i pomagati izbjeglicama u njihovom nastojanju da dođu do željenih odredišta, ali neće biti "hot-spot" za izbjeglice, jer joj je turizam prevažna gospodarska grana.
Neobična ideja za Siriju
Zajednički nastup, tvrdi ministar Kovač, ključ je i za Siriju, i EU mora djelovati na njezinom teritoriju, globalno jer joj je ugrožena sigurnost.
Svima je jasno da se ne mogu zaustaviti svi izbjeglice od dolaska u EU, ali "zašto ne bismo poslali europske snage u Siriju, kako bi tamo štitile izbjeglice?", upitao se javno ministar, spomenuvši mogućnost koja se zasad vrlo stidljivo pojavljuje o slanju zajedničkih snaga u Siriju.
Jasno je, nastavio je, da treba snažnije čuvati vanjsku granicu EU-a, ali je istaknuo kako, paralelno s grčko-turskom, treba pojačati nadzor granice između Makedonije i Grčke, pojasnivši kako policajci iz Hrvatske, zajedno s kolegama iz zemalja okruženja, već pomažu makedonskim kolegama i da se "čini kako to dobro funkcionira".
"Problem u Siriji moći će se riješiti samo ako za isti stol dovedemo sve glavne igrače, ako u tome budemo zajedno", rekao je Kovač, pojasnivši da pritom misli i na Rusiju, koja je već vojno, zračnim napadima, uključena u sukob u Siriji.
"Rusija je važna zemlja, sa snažnom vanjskom politikom. Ona nam treba kao partner za pronalazak trajnog rješenja na Bliskom istoku, osobito u Siriji", naglasio je hrvatski ministar, dodavši kako mu se čini da sve više sugovornika u EU počinje dijeliti takvo razmišljanje.
O odnosima sa susjedima
Kovač je posebno istaknuo kako Hrvatska želi imati čvrste i stabilne odnose sa svim zemljama u užem i širem okružju, podsjetivši da je već bio u BiH i Crnoj Gori, ali i u Mađarskoj, kako bi pridonio poboljšanju odnosa koji su u posljednje vrijeme bili na vrlo niskoj razini.
"Hrvatska će biti vrlo aktivna oko jugoistočne Europe kao svojeg susjedstva i želimo pokazati da smo odgovorna članica EU-a", rekao je, naglasivši kako je Hrvatska dala punu potporu BiH u predaji zahtjeva za članstvo u EU i da će se isto tako odnositi prema svim zemljama regije koje streme eurointegracijama.
Također je ponovno zatražio veći angažman Europske unije oko tog pitanja, ocijenivši da ako "EU ne uspije riješiti odnose s jugoistočnom Europom u cilju vlastite sigurnosti i stabilnosti, onda nikad neće moći biti globalni igrač".
Za Hrvatsku i Italiju rekao je da su prijateljske zemlje, gospodarski snažno povezane, ali da moraju biti mnogo aktivnije na političkom planu i jačati međusobne veze i posjete, osobito u svjetlu činjenice da je njegov posjet Rimu prvi jednog ministra vanjskih poslova još od posjeta Hrvatskoj tadašnjeg talijanskog ministra Franca Frattinija, danas ravnatelja Talijanskog instituta za međunarodne organizacije u kojem je Kovač držao govor i koji je bio moderator događaja.
