Naime, Europska komisija je u četvrtak predstavila novi koncept kohezijske politike koji bi vrijedio od 2014. do 2020. godine, a u kojem se predlaže smanjenje maksimalnog iznosa koji neka zemlja može godišnje uzimati iz fondova. Tako bi svaka zemlja članica od 2014. godine mogla 'vući' samo 2,5 posto svog GNI-ja (bruto nacionalnog dohotka, što je bruto društveni prihod uvećan za prihode iz inozemstva i umanjen za prihode koji se šalju u inozemstvo). Hrvatska je pak u pristupnom ugovoru dogovorila da iz kohezijskih fondova može vući maksimalno 3,53 posto BDP-a, a ako bi gore navedeni prijedlog EK-a prošao, to bi za našu zemlju značilo razliku od 502 milijuna eura godišnje!
Također, EK je predložila i da se novac iz EU fondova oduzme onim zemljama čiji javni dug prelazi 60 posto BDP-a, a proračunski deficit im je veći od 3 posto. Za usporedbu, Hrvatska po podacima Vlade ima javni dug od oko 50 posto BDP-a, a proračunski deficit je lani bio 4,7 posto.
'To će samo pogoršati situaciju'
Protiv predloženog prijedloga EK o kohezijskim fondovima već su se pobunile Mađarska, Litva, Letonija i Estonija, dok je prijedlog o suspenziji financiranja zemalja s visokim javnim dugom i deficitom naljutio predsjednicu Odbora regija, piše Večernji list.
"Sadašnja kriza ima razoran efekt na naše gradove i regije, a EU fondovi imaju ključnu ulogu u ekonomskom oporavku. Zbog toga ne možemo prihvatiti prijedlog o suspenziji financiranja iz fondova za zemlje koje krše pravila EU o javnom dugu i deficitu. To će samo pogoršati situaciju", rekla je Mercedes Bresso.
Vezani članci:
arti-201109200885006 arti-201109281190006 arti-201109210983006 arti-201109190083006 arti-201106240657006
