Umjesto na biralištima doma i na kavi nedjelju je provelo 53 posto glasača. Gotovo dva milijuna ljudi nije bilo briga tko će odlučivati o njihovom gradu, naselju, ulici...
Neslavni rekorderi su Primorci i Gorani, Slavonci i Istriani. Građansku poslušnost iskazali su Ličani i Dubrovčani. I svi veći gradovi imali su izlaznost manju od 50 posto.
"Nisam glasovala jer sam bila u drugom gradu i naravno da se nisam prijavila. Mislim da bi zbilja mogli ljudima omogućiti online glasovanje", Zagrepčanka kaže Irma Dragičević.
"Nisam. Imao sam drugog posla. Nije mi žao, jer je moj kandidat prošao. Ja bi ljudima preporučio da idu, a ja ću isto drugi put", kaže Zagrepčanin Duje.
"Nije mi žao što nisam izašao. Pitate politologa zašto ljudi ne izlaze na izbore. Nisam jer skoro nikad ne idem", kazala je Zagrepčanka Monika.
"Predsjednik je rekao je da neće ni u drugom krugu, evo onda neću ni ja. Ja se javljam da neću jer je tako rekao predsjednik", kazala je Zagrepčanka Jelena Paviglija.
Lani je u Francuskoj na lokalnim izborima glasovalo 40 posto birača, što su doživjeli kao veliki šok i sramotu, jer je ranijih godina izlaznost bila veća od 60 posto.
Početkom mjeseca izbori su bili u Madridu, na biralištima se pojavilo 70 posto Španjolaca. Na posljednjim parlamentarnim izborima u Italiji isto se odazvalo 70 posto glasača, baš kao i u Austriji, dok je u Belgiji na izbore izašlo više od 80 posto građana.
