Grbin je rekao kako je zasigurno riječ o tzv. 'lex Agrokoru', posebice kad su se čuli uvjeti, za više od osam tisuća zaposlenih i više od milijardu eura duga.
"Mislim da je svakome jasno da se to odnosi isključivo i jedino na Agrokor", istaknuo je Grbin u izjavi za Hinu.
Dodao je kako mu je teško reći, dok ne vidi i službenu potvrdu iz ministarstva, radi li se o stvarnom prijedlogu zakona. Međutim, smatra Grbin,, ono što je simptomatično je to da smo, kako je rekao, u proteklih nekoliko mjeseci svjedoci dvije državne intervencije u gospodarstvu koje su primjer socijalističkog uplitanja kakvog je čak i u bivšoj Jugoslaviji napušteno još '70-ih godina.
Nećeš spašavati Agrokor mojim novcem
"S jedne strane, imamo najavu nacionalizacije Ine, dakle, država će preuzeti naftnu industriju, dok, s druge strane, imamo najavu uvođenja prisilne uprave u Agrokor gdje će, ako je točno što pišu mediji, ministar gospodarstva imati ovlasti izravnog upliva na poslovne odluke tako postavljene prisilne uprave", ustvrdio je Peđa Grbin.
Grbin upozorava da već i sam zakon spominje odgovornost države za štetu koja bi mogla nastati takvom prisilnom upravom te da na takvo što ne može pristati.
Kao političar i kao građanin ove zemlje poručujem: 'Nećeš spašavati Agrokor mojim novcem', rekao je.
Na pitanje kako vidi daljnji scenarij u slučaj Agrokor i tko bi po njemu trebao ponuditi rješenje, odlučno je istaknuo kako je rješenje za Agrokor dužan ponuditi onaj koji je stvorio problem, a to je uprava Agrokora.
Po njegovim riječima, ako uprava ne uspije ponuditi rješenje, vrlo je jasno u pravnom poretku svih modernih država koji počivaju na ne pretjeranom uplitanju države u gospodarstvo - rješenje nude vjerovnici.
Država može imati samo kontrolnu ulogu i zaštititi radnike
"U postupku stvaranja rješenja država smije imati jedino kontrolnu ulogu. Kontrolna uloga mora biti ta da se na uštrb velikih vjerovnika, kao što su banke, koje u pravilu imaju svoja potraživanja osigurana, ne budu oštećeni mali dobavljači.
Osim toga, ono što je posebno važno, je da država mora zaštiti radnike", naglasio je Grbin dodavši kako Hrvatska ima čitav niz propisa koji štite radnike u situacijama kada njihov poslodavac ide u stečaj ili ne može isplatiti plaću.
"To znači da određeni mehanizmi postoje, ali nemam namjeru reći da su oni takvi da će radnici biti u potpunosti namireni. No, ono što se nudi, a to je dvogodišnja prisilna uprava te ministar koji izravno utječe na donošenje poslovnih odluka je potpuno neprihvatljivo. Oni koji to predlažu moraju biti svjesni da svaki takav mehanizam može dovesti za sobom zahtjeve za naknadu šteta", zaključio je potpredsjednik SDP-a.
Vrdoljak: Hrvatski građani neće vraćati tuđe dugove
Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak rekao je, komentirajući najavu da Vlada priprema zakon za pomoć sistemski važnim kompanijama, kako će napraviti sve da hrvatski građani ne vraćaju tuđe dugove.
"Ako je nekome palo na pamet da država i vlada imenuju upravu i da upravljaju, a da onda građani Hrvatske vraćaju dugove nastale u Agrokoru, to se neće dogoditi, to u Saboru neće proći", istaknuo je Vrdoljak.
Dodao je i da je dobrodošao svatko tko smatra da je to proces koji će uključiti dobavljače, partnere, bankare i kreditore.
Vrdoljak kaže kako bi Vlada trebala odgovoriti na pitanje tko će vraćati dugove i je li se razgovaralo s kreditorima, obvezničarima, dobavljačima i partnerima o tome koja je njihova uloga u svemu, ali i je li se o novoj situaciji razgovaralo s Mostom.
"Oni su nebrojeno puta u ovih četiri mjeseca pokazali da 'izbacuju balone' prije unutarnjeg dogovora, od porezne i kurikularne reforme, situacije s Inom, plinom, HEP-om, a sada došao i 'lex Agrokor'", rekao je.
Po njegovim riječima, za jasnije stajalište o budućim namjerama Vlade trebalo bi prvo vidjeti prijedlog zakona koji najavljuju.
"Ne postoji mogućnost da se bez pametnog dogovora postigne stabilizacija u Agrokoru, s partnerima i vjerovnicima. Jedino se može stabilizirati u konsenzusu sviju. Ako netko misli parcijalno iskoristiti trenutak pa imenovati namještenike, ta vremena su prošla", naglasio je.
