Večernji list piše kako bi taj, kolokvijalno već zvani 'Lex Todorić', omogućio reakciju države u slučajevima kada se vlasnik kompanije koja je u problemima i kojoj je potrebno restrukturiranje, a od strateškog je interesa za državu, ne želi povući, pa stvara problem cjelokupnom gospodarstvu.
Vlasnik posrnule kompanije traži pomoć države
U zakonodavstvo se, piše Večernji, uvodi pojam ‘sistemski važna tvrtka’, a to bi, prema riječima potpredsjednice Vlade Martine Dalić, bila ona koja ima 8000 zaposlenih i milijardu eura duga. Iako je više puta naglasila da se zakon ne donosi zbog Agrokora, po svemu iznesenom, a i po tajmingu njegove izrade, svima je jasno da je to svojevrsni 'lex Agrokor'.
Radni naziv tog zakona je Zakon o postupku izvanredne uprave, a na dnevnom redu Vlade trebao bi se naći već sljedeći tjedan. Volonterski ga izrađuje tim pravnih i ekonomskih stručnjaka, a Večernjakov sugovornik upućen u proces izrade zakona kaže da bi njime bilo predviđeno da u slučaju kada se neka domaća kompanija nađe u problemu nemogućnosti izvršavanja svojih obveza, a ispunjava uvjete o broju zaposlenih i visini duga, tada bi se vlasnik mogao obratiti državi, koja bi u kompaniju postavila privremenog povjerenika, a kojeg bi potvrdio Sud. Time bi država bila svojevrsni nepristrani arbitar, a vlasnik kompanije ostao bi u kompaniji, ali bez ikakvih upravljačkih mogućnosti. No, vlasniku nitko ne bi mogao zabraniti prihvaćanje eventualne ponude zainteresiranog ulagača.
Spriječiti prelijevanje krize na cijelo gospodarstvo
Kada je Agrokor u pitanju, piše Večrnji, jasno je da bi taj iznos trebao biti poveći, jer osim iskazanih obveza u bilanci od pet milijardi eura, navodno su dugovi i veći. Dakle, potreban je netko tko će ubrizgati prvi novac za likvidnost, a onda još veći iznos dodatnog kapitala, a na što će se, za pretpostaviti je, malo tko odlučiti.
Upravitelj kojeg bi država postavila u kompaniju vodio bi proces restrukturiranja i odlučivao o, recimo, reprogramu ili otpisu dijela dugova. U tom procesu restrukturiranja, zakon predviđa i mogućnost da vjerovnici pretvore svoj dug u kapital, a takvu šansu imali bi i dobavljači, mirovinski fondovi i drugi zainteresirani investitori. Vlasniku bi se na kraju procijenilo je li ostao u vlasničkoj strukturi.
Večernjakov sugovornik pritom ističe kako je jasno da bi u slučaju, kao što je Agrokorov, a kada je jasno da obveze premašuju imovinu, u konačnici teško može zadržati udjel, a naročito neku upravljačku poziciju. Glavni smisao ovog zakona je brzo rješavanje problema u kojem ne bi ostale zakinute ostale kompanije vezane za tu sistemsku tvrtku, a u slučaju Agrokora taj broj ovisnih tvrtki je velik. Zakonom se htio i izbjeći proces stečaja ili predstečajne nagodbe, jer ti procesi traju predugo, zbog čega bi velik dio kompanija bio istisnut s tržišta.
Samo šest tvrtki ispunjava uvjete iz zakona
Uvjet od 8000 zaposlenih ispunjava samo šest tvrtki u Hrvatskoj: Konzum, HEP, Zagrebački holding, Ina, Hrvatska pošta i Hrvatske šume. Međutim, zakon bi pod tim brojem zaposlenih podtrazumijevao i sve povezane tvrtke, a tada taj uvjet uz Agrokor zadovoljavaju pretežito državne tvrtke. Stoga upućeni već tvrde kako se iz ovog zakona može iščitati jasna poruka Todoriću da odstupi s čela koncerna, to više što će zakonsko rješenje stići prekasno za rješavanje likvidnosti u Agrokoru koju se mora osigurati u iduća dva do tri tjedna.
Ujedno je to i poruka dobavljačima da Vlada vodi računa o njima te pokušaj smirivanja situacije uoči turističke sezone. U tom smislu, Agrokor ima 40.000 zaposlenih i na njega je naslonjeno više od 5000 tvrtki u Hrvatskoj.
Inače, piše Večernji list, četrdesetak dobavljača tvrtki iz sastava Agrokora pozvano je u Konzum na sastanak u ponedjeljak gdje će ih Todorić osobno izvijestiti o trenutačnoj situaciji. Dobavljači navodno neće šutjeti, već će tražiti naplatu svojih potraživanja, a žele biti na čistu i oko toga hoće li im se promijeniti ugovori u budućnosti, odnosno mogu li i dalje računati na Todorićeve maloprodajne lance u regiji o čemu ovise i njihovi planovi proizvodnje.
