Čak tri i pol godine trebalo bi četveročlanoj zagrebačkoj obitelji da potroši količinu vode koju Čistoća utroši na jedno dnevno pranje gradskih ulica. Svakodnevno se za 'kupanje' grada utroši 900 kubičnih metara tehnološke vode! Dvanaest milijuna četvornih metara zagrebačkih ulica, nogostupa, prilaza, trgova pere se isključivo tehnološkom vodom, naglašava Branimir Valašek, voditelj podružnice Čistoće Zagrebačkog holdinga. No, ujedno bez imalo rezerve – priznaje: ''Javne zagrebačke površine peremo i pitkom vodom!'' Koliko? Ne otkriva. Podatak je to koji se skriva kao zmija noge.
''Ne bježimo od toga da građani doista mogu vidjeti naše cisterne prikopčane na hidrante s pitkom vodom, nakon čega idemo u ispiranje ulica'', objašnjava Valašek, no ističe da je riječ o 'povremenoj nužnosti'.
Prolaznici su žedni, a Grad proljeva vodu po ulicama
Većina vode, tvrdi, za pranje zagrebačkih cesta crpi se iz kontaminiranih bunara. Jedan od takvih bunara čija voda nije za piće, objasnio je prvi čovjek Čistoće, nalazi se i u Botaničkom vrtu. No, u ove riječi ne vjeruje Darko Stošić, tajnik Zelene liste, koji smatra da gradska uprava krije podatke o uporabi pitke vode za pranje ulica, što je praksa koja je gotovo izumrla u gradovima Europe.
''Čistoća još uvijek koristi vodu iz zagrebačkih vodocrpilišta, proziva tajnik Zelene liste ističući kako ga smeta što se pitka voda štedi uklanjanjem javnih slavina ih iz grada. Građani nemaju tako mogućnost na usijanom asfaltu popiti decilitar-dva vode, a cisterne od deset tisuća litara istu tu vodu prolijevaju po ulicama'', ogorčen je ekolog Stošić.
Sasvim suprotno, pomalo neočekivano, govori ekolog Vjeran Piršić.
Vodu za pranje ulica izvoze na Arapski poluotok
''Uporaba pitke vode u pranju gradskih ulica nije loša stvar ako ima vode u izobilju i ne predstavlja problem u opskrbi. Rijeka se koristi pitkom vodom za pranje ulica, i to istu onu koja se flašira i izvozi u neke od zemalja Arapskog poluotoka'', objasnio je ekolog Piršić, predsjednik udruge Eko Kvarner. Svjestan je da neke lokalne zajednice ne gospodare racionalno kada je uporaba pitke vode u ispiranju ulica posrijedi, ali smatra da Zagreb nije na tom popisu u samom vrhu. No poziva na transparentnost izvora vode za ispiranje javnih prostora.
Ulice ne bi trebalo čistiti pitkom vodom pa tajnik Zelene liste predlaže uređenje kanalizacije i izdvajanje oborinskih voda iz kanalizacijskog sustava kao što to imaju mnogi gradovi u EU. Prikupljena kišnica mogla bi se upotrebljavati kao meka tehnološka voda u različite svrhe pa i za pranje ulica.
Vezani članci:
arti-201110031329006 arti-201107170007006 arti-201106290388006