Darinko Bago, čelnik iznimno važne Končar grupe, ujedno i predsjednik udruge Hrvatski izvoznici, želi da Hrvatska uđe u Europsku uniju. Upitali smo ga o njegovim dvojbama, strahovima i nadama vezanim za referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, ali i za mišljenje o predviđanjima, od kojih neka dolaze od zagovornika, a druga od protivnika ulaska u EU. Ovo su njegova razmišljanja o tome što će biti s nama (ne)uđemo li u EU, ponajprije u gospodarskom smislu.
1. posljedica: O promjeni (?) trenutnog odnosa Hrvatske i zemalja EU
"Hrvatska je visoko eurizirana zemlja: preko 80 posto izvoza ide u europsku zajednicu, a preko 70 posto uvoza dolazi iz europske zajednice. Kuna je dosta vezana uz euro, pa kako euro 'pleše' prema ostalim valutama, tako 'pleše' i kuna. Mi smo danas već, bez obzira jesmo li u EU ili ne, njen dio. Nemamo barijera ni prema njima ni oni ih nemaju prema nama. Danas bi zato bilo štetno glasati protiv", kaže Bago.
"Pri tome se građanima ne smiju govoriti neistine, kao što to čine pojedini analitičari kad tvrde da EU ima samo pozitivne efekte. Sigurno da postoje i negativni efekti ulaska Hrvatske u EU. Pri tome ne možemo pojedine procese jednostavno zalediti. Naš 'ne' – a ne dao nam Bog da bude 'ne' – ne znači da će nam ostati ovakvo stanje. Naše moguće 'ne' usmjerilo bi Hrvatsku u drugom smjeru, koji bi bio negativniji nego što je sadašnji smjer", uvjeren je Bago.
2. posljedica: O promjeni kreditnog rejtinga
"Rejting agencije će sigurno zemlju koja je neodlučna i nije u stanju provesti ono na čemu je radila 20 godina ocijeniti loše. Nije to pitanje da li nas netko ne voli. Ako se sve dosadašnje vlade RH deklariraju da će napraviti nešto, a mi od toga iznenada odustanemo, onda morate računati na gubitak povjerenja u svijetu", kaže Bago.
3. posljedica: (Ne)stabilnost
"Dugoročna stabilnost je temeljni razlog zbog kojeg Hrvatska treba ući u EU. Na područjima jugoistočne Europe stalno se dešavaju radikalne promjene. U zadnjih 100 godina Hrvatska je prošla kroz tri rata i četiri dijametralno suprotna društvena uređenja. Samo kontinuitet u radu i razvoju, a za to je preduvjet stabilnost, koju članstvo u EU zajedno s članstvom u NATO-u Hrvatskoj osiguravaju viši standard."
4. posljedica: O (ne)zainteresiranosti stranih investitora
S druge strane, upozorenje Vlade koje se također ističe ovih dana – o povlačenju i nedolasku stranih investitora – Bago gleda na nešto drugačiji način. Iako se slaže da bi oni gotovo sigurno "zaobilazili" neodlučnu Hrvatsku, smatra i kako nam manjka strategije u selekciji stranih investitora.
"Dosadašnje mišljenje da su strane investicije podigle razinu izvoza Hrvatske opovrgava tekst u posljednjem Biltenu HNB-a. Dosadašnje strane investicije u RH imale su za posljedicu kupnju hrvatskog tržišta, pa čak i stvaranje neke vrste monopola. A samo je privatni monopol lošiji od državnog monopola. Hrvatska ne bi trebala podržavati svaku stranu investiciju. Prije svega najveći investitori u RH su hrvatski građani i hrvatska poduzeća. Njihov kapital nije ništa manje vrijedan od inozemnog, a o njemu se ne govori. Strane investicije u RH u načelu su dobrodošle, ali ako se očekuju posebne povlastice za bilo koje investicije, onda te investicije moraju zadovoljavati nekoliko kriterija: ne smiju zatvarati radna mjesta u RH, moraju snažno podizati BDP Hrvatske, ne smiju stvarati monopol, moraju dominantno osigurati bilo proizvod za izvoz, bilo supstituirati uvoz. O sličnim uvjetima je na Sajmu transporta Innotrans u Berlinu govorio njemački ministar prometa kada je govorio o stavovima Vlade Njemačke o investicijama općenito", navodi šef Končara.
5. posljedica: O dolasku MMF-a kao navodno direktnoj posljedici glasanja 'protiv'
Kako su se u javnosti već pojavile priče da bi pad kreditnog rejtinga posljedično doveo do kapitulacije Vlade pred javnim financijama, što bi značilo dolazak MMF-a, upitali smo Bagu vjeruje li u takav scenarij.
Vlada RH nedavno je izabrana na demokratskim izborima. Još nisu stigli niti iznijeti svoj cjeloviti program. Prvi dojam o Vladi je da se radi o dominantno mlađim i vrlo ambicioznim političarima koje podržava nekoliko starijih kolega, punih energije. Nije za vjerovati da bi takva Vlada odustala od svog programa na kojem je dobila izbore. To bi glasači sigurno kaznili. Vjerujem u povoljan scenarij razvoja događanja oko Hrvatske.
6. posljedica: O nastavku deindustrijalizacije ulaskom u EU
Padom Berlinskog zida mnoge zemlje srednje i istočne Europe bile su pod pritiskom neoliberalnih inokonzultanata, kada je riječ o modelu prelaska na tržišnu ekonomiju iz do tada postojeće dogovorne ekonomije. To se desilo i Hrvatskoj. Ne mislim da bi ulazak Hrvatske u EU snažnije potakao deindustrijalizaciju. Hrvatska do sada, nažalost, nije imala nikakvu industrijsku politiku, kao ni većina tranzicijskih zemalja. Stoga je ogroman broj proizvodnih poduzeća propao, a ona poduzeća koja su ostala u stanju su se nositi i s tržišnim promjenama koje nosi EU. Međutim, ukoliko želimo značajniji industrijski rast proizvodnje i izvoza, nužno je artikulirati industrijsku politiku, pri čemu možemo koristiti i pozitivne primjere. Pri tome svakako ne irski primjer koji su mnogi u Hrvatskoj koristili. Mislim da je primjer Poljske ili Finske za nas vrlo poučan.
7. posljedica: Uvođenje eura u skoroj perspektivi
Što se tiče zajedničke valute, upozorava:
"Zajednička valuta je ozbiljna tema, koja se ne bi mogla tek tako prihvatiti ili ne prihvatiti bez ozbiljne, široke, stručne i argumentirane rasprave", kazao je.
8. posljedica: Ne uđemo li u EU, nećemo izaći iz krize
Ovo je, naime, izjavila ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.
"Ministrica ima pravo, neulazak bi izazvao, u najboljem slučaju, stagnaciju koja će doći kao prirodna posljedica. No, ne mislim da je dobro plašiti ljude. Bolje je objektivno objašnjavati pozitivne strane i ne prešućivati negativne", zaključuje Bago.
Bago ističe kako je upozoravao da Irska nije dobar primjer rastuće ekonomije, jer iza njihova rasta BDP-a dvijetisućitih nije postojala proizvodnja, već se rast pumpao prodajom proizvoda i usluga iz SAD-a u Europu. Kad je aktivnost pala, nastavlja Bago, Irska je posrnula. A Hrvatska je patila od drugačije boljke.
"U srednjoj, jugoistočnoj Europi i na Baltiku, rast se događao na drugi način. Prodavala su se poduzeća koja su dominirala tržištem,banke, telekomunikacije, farmaceutika, dodatno se zaduživalo i sve dobiveno koristilo za pumpanje potrošnje i sada kada se nema skoro što više prodavati, a dugovi su ogromni, Vlada ima istinski težak posao pokrenuti gospodarstvo u pozitivnom smjeru. Dobro je što barem nismo podali elektroenergetski sektor, poput Mađarske i Češke", navodi Bago.
specijal-201012070191004-EU - ZA i PROTIV
