Srijeda 11 sati. Stranica e-fondovi. Mnogi su se veselili prilici da dođu do europskog novca - ali dogodila se - besmislica.
Zamislite situaciju. Poduzetnik ste u Hrvatskoj koji se prijavljuje na natječaj za EU fondove. Pripremate papriologiju tjednima, možda i mjesecima. Raspišete cijeli projekt. I sve bude gotovo u 30 sekundi.
To se dogodilo Aniti. U Zagrebu ima IT firmu, sa 120 zaposlenih koja posluje u nekoliko država. Čim je čula za natječaj, odlučila je sudjelovati. Ali zakasnila je 8 sekundi.
"U samoj pripremi je sudjelovao tim od sedam ljudi, kada se zbroje radni dani, možemo reći da smo investirali 60 do 65 čovjek dana u pripremu natječaja. Cijela priča je završila u roku od 28 sekundi", kaže Anita Cvetić Oreščanin.
Nije bila presudna brzina, nego puka sreća. Neki su se i prijavili točno u 11:00 , ali sustav bi prijavu prepoznao 40 sekundi kasnije, što je bilo prekasno.
"Da ovisimo ne čak o najbržem prstu, nego o lutriji. Ovo nije najbrži prst, ako vrijeme nije transparetno".
Poput Anite, ovakvu obavijest da im prijava nije uspjela dobile
su stotine poduzetnika.
Na natječaj se javilo njih 832. 243 se uspjelo prijaviti,
ostalih 589 je izvisilo.
Sustavom najbrži prst, Vlada je ponovno zakinula poduzetnike,
misli mostovka Sonja Čikotić.
"Zašto je sustav nekima odgovarao tek nakon minutu, nekima nakon dvije minute? Zašto je sustav primao prijave do 48. minute, a onda kasnije je rečeno da je do 35 sekunde završena alokacija...To ostavljam ministarstvu...ono je upravljačko tijelo, oni su odgovorni", kaže Mostovka Sanja Čikotić.
Čikotić misli da se natječaj treba poništiti, ali ministarica Žalac ne baš optimistično kaže - to je tako.
"Svi se imaju pravo žaliti, i žale se. Po redoslijedu pristizanja se zaprimaju prijave, tko prvi, njegova djevojka, takav natječaj je uobičajen i u Europskoj komisiji", kazala je ministrica Gabrijela Žalac.
Objašnjenje ministrice ljudima koji su zakasnili par sekundi se ne sviđa.
"Činjenica da radite unutar sustava koji je netransparentan, koji ne pruža jednake šanse i ne uvažava kriterij kvalitete, a on je u našem poslu najvažniji, to zapravo nije u redu", kaže Anita.
A s iskorištavanjem europskog novca ionako se baš ne možemo pohvaliti.
Za proračunsko razdoblje od 2014. do 2020., Hrvatskoj je isplaćeno samo 9 posto novca koji smo mogli dobiti. Od planiranih 12,7 milijardi eura, potrošili smo nešto više od milijardu.
Još nešto više od godinu dana je ostalo za potrošiti preostalih 91 posto europskog novca, a tome sigurno neće pomoći apsurdni natječaji na koje se nemoguće prijaviti.
