Školovanje za automehaničare, kuhare, zidare ponovno je in - nakon prvog kruga upisa u srednje škole za deficitarna zanimanja odlučilo se oko 650 učenika više. Iz Hrvatske gospodarske komore poručuju da taj pozitivni trend treba i dalje poticati. Razmišljanja učenika koji su upisali strukovne škole donosi RTL Danas.
Matej je srednju školu za automehaničare završio prije dva mjeseca i odmah dobio posao.
"Oduvijek sam ovo želio, kao mali sam šarafio s tatom i eto. Lako je naći posao u ovom zanimanju, a ako se ne uspije uvijek se može doma nešto svoje pokrenuti", govori nam automehaničar Matej Despot.
U njegovu srednju strukovnu školu u Velikoj Gorici ove se godine upisalo 40 učenika više. Među 15 zanimanja, u porastu su i automehaničari. Ravnatelj kaže, svi njihovi učenici lako dolaze do posla.
"Dva zanimanja pediker i frizer svi rade, konobari i kuhari svi rade. Imamo jako dobar odnos s poduzećima i obrtnicima i znamo koliko učenika gdje imamo. I to 90 posto ostanu ovdje, deset posto možda ode van", naglasio je Stjepan Kos, ravnatelj Srednje strukovne škole Velika Gorica.
Ove godine u srednje škole upisano je 1349 učenika više nego lani, a narastao je interes za strukovna zanimanja. Upisano je čak 76 kuhara više nego lani.Neće nedostajati ni medicinskih sestara i tehničara kojih je 22 više. Popularno među srednjoškolcima je i zanimanje CNC operatera koji je 69 više.
Veći je broj i upisanih zidara, tesara, slastičara, konobara i farmaceutskih tehničara. Iz Hrvatske gospodarske komore poručuju da je veći broj djece upisane u deficitarna zanimanja, pozitivan je trend koji treba nastaviti poticati.
"Kad već imamo ovakve trendove idući korak za obrazovnu politiku je da se ta djeca u tim zanimanjim uključuju u svijet rada. Imali bi odmah osigurano radno mjesto, a poslodavac kvalitetnog radnika kojih sada kronično nedostaje", rekao je Božo Pavičin, voditelj Odjela za obrazovanje HGK.
Među najnepopularnijimzanimajima su fasaderi, parketari, ali i dimnjačari kojih je ove godine upisano samo šestero. Sigurno zaposlenje za, primjerice, Nikolu je bio razlog da odabere upravo to zanimanje.
"Malo nas se upisuje jer ne znaju kakav je to posao, ali to nije tako. Tako je bilo prije 50, 100 godina. Danas se sve radi uz aparate i puno je jednostavnije", govori Nikola Horvat, dimnjačar.
Mjesta ima još, a svi se nadaju da će se do početka školske godine barem još neka popuniti.
