Jesu li zločini iz mržnje u Hrvatskoj sve češći? Brojke pokazuju jedno, no sigurnost i strah od odmazde sasvim drugu sliku. Sinoć na tribinama košarkaške utakmice - govor mržnje, potom napad na prostorije Hajduka. Dan nakon - zavjet šutnje aktera i žrtava!
Sinoć u Šibeniku dogodile su se ružne scene tijekom polufinalne utakmice košarkaškog Kupa Krešimira Ćosića između Cedevite i Zadra.
Nekoliko sati nakon toga u Zagrebu napad na
članove i prostorije Društva prijatelja
Hajduka.
A u Karlovcu otac i sin napali su
azilanta. Još je živo pamćenje na napad suzavcem
na klub Super Super.
Svaki od ovih zločina počinjenih u zadnjih deset dana mogao bi biti potaknut mržnjom - dobar razlog za zabrinutost.
"Stvara se jedno neugodno ozračje koje podsjeća na neka prošla vremena za koja smo mislili da su iza nas, i to sve više podsjeća na otvoreni fašizam. Nažalost", kazala nam je Branka Galić, prof. dr. sc. sociologije.
Lani je u Hrvatskoj policija evidenirala 35, a u
dva nepuna mjeseca ove godine 1 zločin iz mržnje.
Njih je možda još i više, no kako su ta kaznena djela teža od
običnog nasilničkog ponašanja, često ih je teže i dokazati.
"U startu možda u javnosti se ide s informacijom, ne od policije, ali javnost to percipira kao zločin iz mržnje, ali samim krim istraživanjem se tek utvrđuju činjenice", kazuje Velimir Tišma, glasnogovornik MUP-a.
Primjerice napad na azilante u Zagrebu na staru godinu okarakteriziran je kao nasilničko ponašanje, dok se onaj na klub Super Super tek treba utvrditi.
Upad u prostorije Prijetelja Hajduka u kojem je lakše ozlijeđena jedna osoba, moglo bi biti nasilničko ponašanje ili remećenje javnog reda i mira, iako bi se mogao povezati i sa zločinom iz mržnje zbog podrijetla.
Na zgradi u kojoj se nalazi Društvo prijatelja Hajduka nema nikakvih oznaka, niti obilježja koja bi pokazala da se ono tu nalazi. Kažu nam, nisu htjeli nikoga provocirati u središtu Zagreba, pa je to razlog, a nesigurnost je pak razlog zašto nitko od članova nije medijima htio dati izjavu o sinoćnjem incidentu.
Istraživanje o rasizmu i ksenofobiji iz Centra za mirovne studije pokazaje da 40 posto građana ima negativan stav prema romskoj nacionalnoj manjini, dok njih trideset posto isto misli o srpskoj manjini i tražiteljima azila.
"Nekako nam se čini da trenutna politička situacija i poruke koje
dolaze s nekih najviših instanci vlasti šalju poruku da nasilje
ne samo da neće biti kažnjeno, nego da bi moglo biti i poželjno
drušveno ponašanje", smatra Sara Lalić
iz Centar za mirovne studije.
I dok je navijače u Šibeniku policija odmah
procesuirala, a premijer Plenković oštro osudio
govor mržnje sociolozi nemaju dvojbi oko toga da su zločini iz
mržnje u porastu, a sigurnost sve manja.
