Nakon vijesti o novom stanovniku rogozničkog plićaka, tzv. vatrenom crvu, koji je više puta ubo stariju ženu u rogozničkoj uvali Peleš kupači su postali jako oprezni. Gospođi M.Ž. ubrzo je počela naticati noga, a bolovi i žarenje su postali toliko nepodnošljivi da je istu tu večer primljena na Hitnu.
Neki stanovnici za pojavu crva u plićaku krive obližnje uzgajalište ribe, no postoji još objašnjenja zašto se ova životinjska vrsta odjednom pojavila na našoj obali.
Redakciji portala Morski.hr javila se znanstvenica doc. dr. sc. Maja Krželj s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu koja s kolegicom Cristinom Gioiom Di Camillo s Veleučilišta u talijanskoj regiji Merche prati populaciju ove vrste.
Znanstvenica je objasnila da vatreni crvi nisu opasni samo za ljude nego i za morske zvjezdače.
Otrovan, proždrljiv i opasan
Vatreni crv, odnosno mnogočetinaš Hermodice carunculata je predator i napada zvjezdače. Opisuju ga kao šarenog, otrovnog i proždrljivog. Postoje i drugi morski crvi, no ovog vatrenog karakteriziraju upadljive boje – on je crven, s efektom preljevanja na koži, ima bijele 'čuperke' po tijelu te može narasti do čak 30 centimetara.
"Jao onome tko ga dodirne!", upozorava znanstvenica. U bijelim čupercima nalaze se tanke iglice tj. četine, a u njima je otrov. Ovi crvi dobili su naziv vatreni zbog gorućeg osjeta koji ljudi osjećaju ako dodirnu njegove bijele iglice. Kako kaže znanstvenica, čini se da se ova vrsta proširila na našoj obali, a globalno zatopljenje pomaže širenju vatrenog crva u Sredozemnom moru. Ova životinja najčešće nije plijen jer ima malo predatora. Čak ga ni ribari ne rabe za mamac.
Opasan za ostale morske vrste
"Vatreni crvi oštećuju morske zvjezdače. Tako neke od njih mogu biti bez krakova ili bez jednog dijela kraka. Prošlo ljeto broj oštećenih zvjezdača duž Jadrana bio je uistinu visok: od pet do sedam komada po ronjenju", govori znanstvenica za Morski.hr.
Znanstvenica moli građane da ako netko ima fotografiju vatrenog crva na zvjezdačama ili na nekoj drugoj životinji da ju pošalje na mail ambientemarinoinfo@gmail.com ili ju objavi na Facebook stranici Morski okoliš (Ambiente Marino).
