Iako je pučka pravobraniteljica Lora Vidović još prije tjedan dana oštro i argumentirano prozvala niz državnih institucija za relativizaciju ustaštva u Republici Hrvatskoj te upozorila da se negiranjem zločina NDH njeguje kontinuitet mržnje, reakcije prozvanih gotovo kao da i nije bilo.
Relativizacija zločina NDH narušava temeljne vrijednosti Ustava, a izostanak reakcija otvara prostor mržnji, upozorila je, kako smo pisali, pučka pravobraniteljica u istoimenoj analizi koju je objavila na internetskim stranicama svojega ureda. U tom je dokumentu navodeći konkretne slučajeve u kojima nisu pravilno reagirali prozvala MUP, DORH, Ministarstvo uprave i predsjednicu Republike te Ministarstvo hrvatskih branitelja, ali i Katoličku crkvu te HRT.
- Pučka pravobraniteljica oštro prozvala niz državnih institucija za relativizaciju ustaštva u RH
- Thompsonov odvjetnik odgovorio pučkoj pravobraniteljici: 'Nek' ona malo bolje pročita Ustav'
Pravobraniteljica je upozorila da su ignorirali relativiziranje zločina NDH nasuprot Ustavu Republike Hrvatske i odluka Visokog prekršajnog i Ustavnog suda te preporuka Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. U svojoj analizi Vidović je upozorila i da je u tri ministarstva - unutarnjih poslova, uprave i branitelja naišla na zid šutnje s obzirom na to da njihove odgovore na svoj upite nije dobila.
Zašto se oglušuju na njezine upite, ali i kako odgovaraju na oštru kritiku koju im je uputila te što konkretno kane učiniti s obzirom na zamjerke vezane uz zakonske propise i praksu, a koje ne dolaze samo iz Ureda pučke pravobraniteljice, provjerili smo kod prozvanih.
Podsjetimo, predsjednicu Republike Kolindu Grabar
Kitarović pučka pravobraniteljice je prozvala zbog
njezine nekonzistentnosti u jasnoj osudi zločinačkog ustaškog
režima i njegovih simbola. No, iz Ureda predsjednice Republike
Hrvatske ni nakon nekoliko dana čekanja i podsjećanja na naš upit
odgovore do zaključenja ovoga teksta nismo
dobili.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović
Baš kao ni iz Vlade iako je prošlo već osam mjeseci otkad je Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, koje je osnovano na inicijativu premijera Andreja Plenkovića, donijelo Dokument dijaloga. On, doduše, nema pravnu snagu, ali pravobraniteljica se na njega poziva i smatra da je važan jer pokazuje ili bi trebao pokazivati političku volju Vlade, koju će se moći iščitati i iz najavljenih zakona. Nadležni tvrde da se na njima radi. Detalji, doduše, izostaju.
U ovom trenutku komentara na izvješće pučke pravobraniteljice
nemaju u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji (HBK) jer ''proučavaju
izvješće'', istaknuo je za Vijesti.hr
glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić: "Jedino što
mogu dodati je da je Katolička crkva uvijek osuđivala neljudske
ideologije komunizma, nacizma i fašizma koje su u svojoj biti u
suprotnosti s evanđeljem Isusa Krista".
Ministar uprave Lovro Kuščević
Kritiku pučke pravobraniteljice zaradilo je i Ministarstvo uprave
s obzirom na to da još uvijek nije predložilo izmjene relevantnih
odredbi Zakona o udrugama vezano uz donošenje statuta Udruga
HOS-a koji sadrži ustaški pozdrav 'Za dom spremni'.
Međutim, Ministarstvo uprave nije se udostojalo odgovoriti na
pitanja pravobraniteljice ima li to u planu učiniti, upozorila je
Vidović te napomenula da ostaje za vidjeti i kako će druga
nadležna ministarstva zaključke iz Dokumenta dijaloga uklopiti u
najavljene zakone poput Zakona o nepoželjnom komuniciranju na
internetu, Zakona o grobljima te Zakona o spomen-obilježjima
Domovinskog rata.
Iz Ministarstva uprave na upit Vijesti.hr odgovorili su vrlo kratko da će postupiti u skladu s preporukama Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima te da na odgovoru na postavljena pitanja pučke pravobraniteljice rade.
Što se tiče također prozvanog MUP-a, oni su, kako su nam rekli u
odgovoru, "analizirali objavljeni sadržaj na službenim stranicama
pučke pravobraniteljice i došli do zaključka da su njihove
ustrojstvene jedinice odgovorile na traženja iz Ureda pučkog
pravobranitelja i to: Ured glavnog ravnatelja policije tijekom
lipnja ove godine te Policijska uprava splitsko-dalmatinska
tijekom listopada ove godine".
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović
Što se tiče zahtjeva pravobraniteljice zaprimljenog sredinom
listopada, MUP navodi "da je s obzirom na obimnost traženog, bilo
potrebno od 20 policijskih uprava zatražiti detaljne informacije
i dokumentaciju o svim podnijetim optužnim prijedlozima na
njihovom području, a potom je bilo potrebno svaki optužni
prijedlog detaljno analizirati i nakon svega toga moći ćemo
dostaviti odgovor".
MUP je pravobraniteljica, podsjetimo, upitala zašto se ne žale na
oslobađajuće presude u predmetima gdje je sporna uporaba ZDS, a s
obzirom na to da ni DORH ne diže optužni prijedlog za prekršaje u
kojima policija ne reagira pravobraniteljica je prozvala Državno
odvjetništvo.
Međutim, iz DORH-a su odgovarajući nam na upit, između ostalog,
istaknuli da ''nadležna državna odvjetništva poduzimaju radnje na
koje su zakonom ovlaštena'' te da "državno odvjetništvo nije
kontrolor ispravnosti i zakonitosti postupanja drugih ovlaštenih
tužitelja u prekršajnom postupku".
DORH
Kad je pak riječ o prozvanom Ministarstvu hrvatskih branitelja,
oni su nam potvrdili da su zaprimili dopis pučke
pravobraniteljice kojim ih traži očitovanje o pokopu posmrtnih
ostataka žrtava Drugog svjetskog rata i poraća uz vojne počasti u
2018. uključujući i pripadnike ustaške vojske. Ministarstvo
navodi da je od 2013. godine u njihovoj nadležnosti i
istraživanje masovnih grobnica temeljem Zakona o istraživanju,
uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog
svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, koji je usklađen
s međunarodnim humanitarnim pravom.
Tim je zakonom, ističu, "propisana obveza trajnog
zbrinjavanja/pokopa pronađenih i ekshumiranih posmrtnih ostataka
koje Ministarstvo provodi u suradnji s jedinicama lokalne
samouprave i Gradom Zagrebom. Zakon propisuje da jedinice lokalne
samouprave na čijem su području pronađeni posmrtni ostaci
vojnika, žrtava rata i žrtava poslijeratnog razdoblja, dužne
osigurati odgovarajuće mjesto za njihov pokop, ali - niti jedna
zakonska odredba ne određuje način pokopa, odnosno
obred/protokol".
Izgradnju grobnice ili kosturnice dogovaraju jedinice lokalne
samouprave na njihovom mjesnom groblju i o njihovom trošku, a sam
obred pokopa usuglašava se uz stručnu pomoć Ministarstva između
predstavnika jedinice lokalne samouprave, civilnih udruga i
mjesne crkve ovisno o lokalnim običajima i mogućnostima,
odgovorili su nam iz Ministarstva branitelja uz naglasak da je
Ministarstvo u tim postupcima imalo samo savjetodavnu
ulogu.
Ministar Tomo Medved
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved
"Vezano uz navedenu normativnu prazninu, koja je došla do izražaja tek sada kada je Ministarstvo započelo postupke pokopa posmrtnih ostataka žrtava, Ministarstvo čini sve da se ona ukloni i područje normativno uredi", najavilo je, ali bez detalja Ministarstvo branitelja, koje je prozvalo medije za "plasirane upadljive naslove koji ne odgovaraju nužno stvarnim činjenicama" koje je Ministarstvo pobrojalo u dopisu.
Tvrde da je u Višnjici riječ o neidentificiranim poslijeratnim
civilnim žrtvama, a u Vagancu neidentificiranim ratnim - civilnim
i vojnim žrtvama, pri čemu vojnu pripadnost nije moguće sa
sigurnošću odrediti iako se za jednu od osam lokacija navodi da
se dijelom radi o pripadnicima domobranskih postrojbi.
Naposljetku, zaključuju da "vojne i civilne osobe koje su u
Drugom svjetskom ratu i poslijeratnom razdoblju izgubile život,
imaju pravo na dostojno vječno počivalište te da je očuvanje
spomena na žrtve rata i poslijeratnog razdoblja i dostojno
postupanje s njihovim posmrtnim ostacima obveza države. U skladu
s navedenim, Ministarstvo u svom fokusu ima žrtvu i na jednak se
način odnosi prema svim žrtvama Drugog svjetskog rata i
poslijeratnog razdoblja".
Međutim, što se tiče dijela u kojem ih je pučka pravobraniteljica prozvala da "već godinama financijski podupiru više izrazito revizionistički nastrojenih udruga, među njima i Udrugu Hrvatski domobran, koja izdaje istoimeni list, u kojemu se slavi ustaški pokret i NDH te negiraju razmjeri počinjenih zločina", iz Ministarstva hrvatskih branitelja nisu se očitovali.
Imajući na umu sve navedeno i s obzirom na to da se dio prozvanih za relativizaciju ustaštva oglušio i na naše upite, a dio odgovorio polovično ili tek formalno, teško bismo mogli zaključiti da je analiza pučke pravobraniteljice, iako podrobna i pažljivo argumentirana, potaknula nositelje vlasti na jasnu osudu ustaštva i relativizacije zločina NDH. A to jest razlog za brigu jer, kako opetovano upozoravaju stručnjaci, bez suočavanja s mračnom prošlošću ne možemo biti društvo svjetle budućnosti u kojem neće biti moguće po potrebi zbog nečijih partikularnih interesa klatno neprestano vraćati unazad.
Ili kako je to u jednom od medijskih istupa kazala sama pravobraniteljica: "Kad bi postojala jasna osuda ustaštva, kada bismo kao društvo uspjeli postići konsenzus, kada bi postojala odgovornost i hrabrost da se jasno stane na stranu svih vrijednosti proklamiranih u Ustavu, bilo bi to izuzetno važno. Da na tome gradimo državu, koja će biti socijalna i pravedna"
