arti-201003260081006U provedenom postupku ocjene sporazuma nesporno je utvrđeno kako su poduzetnici Slobodna Dalmacija d.d., Europapress holding d.o.o., Vjesnik naklada d.o.o., Glas Slavonije d.d., Glas Istre d.o.o., Novi list d.d., Večernji list d.d., RTD d.o.o. i Datapress d.o.o. (sada Datapress d.o.o. u stečaju) izričitim dogovorom – usklađenim djelovanjem o povećanju cijene općeinformativnih dnevnika (Jutarnjeg lista, Slobodne Dalmacije, Zadarskog lista, Glasa Istre, Novog lista, Glasa Slavonije, Večernjeg lista, Vjesnika, Slavonskog doma) i za isti iznos povećanja od jedne kune izravno utvrdili maloprodajne cijene tih dnevnika.
''Time su spomenuti poduzetnici sklopili zabranjeni sporazum u smislu članka 9. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN) koji za cilj ima ograničavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu naklade općeinformativnih dnevnika na teritoriju Republike Hrvatske'', stoji u priopćenju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
Agencija je postupak ocjene sukladnosti sporazuma o istovremenom povećanju cijena općeinformativnih dnevnika s odredbama ZZTN-a pokrenula 2008. nakon medijskih napisa o povećanju cijene spomenutih dnevnika.
U provedenom postupku neosporno je utvrđeno da je svih devet nakladnika istovremeno povećalo cijenu općeinformativnih dnevnika za jednak iznos od jedne kune neovisno o njihovoj različitoj prihodovnoj i troškovnoj strukturi, što govori u prilog zaključku da je u konkretnom slučaju riječ o zabranjenom sporazumu.
Naime, ekonomskom analizom poslovanja svih predmetnih poduzetnika sudionika kartela, Agencija je nedvojbeno utvrdila kako postoje značajne razlike u troškovima te iznosima i izvorima prihoda tih istih poduzetnika pa niti ne postoji ekonomsko opravdanje za istovremeno povećanje cijena svih općeinformativnih dnevnika za isti iznos od jedne kune.
''U smislu članka 9. stavka 1. točke 1. ZZTN-a, utvrđivanjem jednakih ili vrlo sličnih cijena temeljem sporazuma, ili pojedinih odredaba ugovora, izričitih ili prešutnih dogovora, usklađenog djelovanja, ili odluka udruženja poduzetnika, koji kao cilj ili posljedicu imaju narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, a naročito onih kojima se izravno ili neizravno utvrđuju kupovne ili prodajne cijene, nanosi se izravna šteta potrošačima, a poduzetnici koji takve sporazume sklapaju ostvaraju nezasluženu dobit'', piše u priopćenju Agencije.
Naime, kartel u takvim uvjetima praktično djeluje kao kolektivni monopol koji krajnjim potrošačima onemogućava cjenovni izbor. Istovremeno, takvim se dogovorom uklanjaju tržišni mehanizmi koji bi inače prisiljavali nakladnike na troškovno efikasnije poslovanje, na stvaranje kvalitetnijih i cjenovno prihvatljivijih proizvoda itd.
Dogovorom o istoj cijeni sudionici kartela ukidaju međusobno tržišno natjecanje i djeluju protiv javnog interesa, temeljnih načela tržišnog gospodarstva i protiv interesa potrošača.
''Štoviše, ovakav dogovor donosi neopravdanu dobit onim nakladnicima čiji su troškovi ispod troškova najneefikasnijeg među njima. Ovakvo ponašanje poduzetnika i na ovom specifičnom tržištu medija na kojem na isti način kao što postoji konkurencija u smislu sadržaja mora postojati i konkurencija u cijeni. Jedino na taj način, u smislu pravila zaštite tržišnog natjecanja, potrošač, u ovom slučaju hrvatski čitatelj, ima pravu mogućnost izbora'', ističe Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.
Prethodni članak:
arti-201003050184006
