Najveće ulaganje u željeznice u Hrvatskoj u zadnjih sto godina, vrijednost od 1,5 milijardi kuna, u čemu sa svojim sredstvima Europska unija sudjeluje s čak 85 posto…
Za projekt rekonstrukcije postojećeg i dogradnje drugog kolosijeka na pruzi Križevci – Dugo Selo voditelj projekta Tihomir Lažeta govorio je u intervjuu u mjesečniku "Željezničar" u siječnju 2015. ovako: "Početak radova planiran je za svibanj ove godine, a radovi bi trebali biti završeni do kraja 2018."
Pa kad je prije nekoliko dana objavljeno da je Tihomir Lažeta nagrađen sa 15.000 kuna "zbog iznimnog doprinosa u realizaciji Projekta", a Lider, koji je informaciju otkrio i konstatirao da taj isti "Projekt" kasni četiri godine i da se već dvije godine radovi ne izvode, RTL.hr odlučio je istražiti kako stvari doista stoje.
Zato smo predsjednika Uprave HŽ Infrastruktura Ivana Kršića između drugih pitanja o ulozi DIV Grupe u sadašnjem stanju, pitali kolika je vrijednost radova "Projekta" obavljenih od početka ove godine?
"Od početka ove godine do zaključno s mjesecom svibnjem realizirano je približno 10 milijuna kuna", odgovorili su nam iz Korporativnih komunikacija HŽ Infrastrukture.
U 5 mjeseci 2,4% preostalih radova
Radovi, znači, ne stoje. Ali, ako se uzme da je vrijednost projekta 1,5 milijardi kuna, znači da je u pet mjeseci 2022. godine obavljeno samo 0,67 posto vrijednosti radova. Možemo se poslužiti i promilima, što bi onda bilo 6,7 promila ukupne vrijednosti.
Ako je istina da je do sada financijski realizirano 72 posto projekta, to bi značilo da je za obaviti ostalo još radova vrijednosti od oko 420 milijuna kuna. Po toj računici, u pet mjeseci ove godine obavljeno je 2,4 posto preostalih radova.
Stoga ne čudi da se već prošle godine u mnogim upućenim krugovima počelo strahovati da bi netko na kraju možda morao vraćati novce EU-u. Uopće, još prošle godine RTL je na svojim platformama prenio tvrdnju izvođača radova da je "70 posto posla gotovo".
Kako je ono DIV pobijedio na natječaju?
Takvim tempom rekonstrukcija i dogradnja željezničke dionice Križevci – Dugo Selo trajala bi još 17 i pol godina, odnosno do kraja 2039… Gdje je zapravo nastao problem? Prijeti li Hrvatskoj doista da mora vraćati brdo novca iz fondova EU-a? Ili možda postoji plan B?
"Takav scenarij u ovom trenutku nije realan i sigurno će se sve učiniti kako se on ne bi dogodio", odgovorili su nam iz HŽ Infrastrukture.
"Konzorcij tvrtki izvođača (DIV Grupa, Dalekovod i Zagreb montaža) trenutno radi na iznalaženju rješenja od kojih je najizglednije ono kojim bi se preostali dio radova preraspodijelio unutar članova konzorcija."
Znači, ono što DIV Grupa ne uspije izvesti, a sva je prilika da to neće moći, barem sudeći prema tome da je sama predložila pokretanje predstečaja, to bi međusobno trebali preraspodijeliti Dalekovod i Zagreb montaža.
Tu se, doduše, javlja jedan novi moment. Naš portal je zanimalo i kako je to DIV Grupa, u to vrijeme se još zvala DIV d.o.o. kako su nas uputili u odgovoru, dobila na natječaju poslove za nešto što prije nije radila odnosno "radove na gornjem ustroju pruge".
Debeljak i DIV još nisu odgovorili
"Sukladno Zakonu o javnoj nabavi, tvrtka se pri dokazivanju tehničke sposobnosti oslonila na svojeg podizvoditelja, DB Bahnbau Gruppe GmbH", odgovorili su nam. DB Bahnbau Gruppe GmbH je trgovačko društvo, tvrtka kći Deutsche Bahna, njemačkih državnih željeznica, dioničkog društva sa 323.000 zaposlenih, sa skoro tri milijarde putnika godišnje, s godišnjim prihodima od nekoliko desetaka milijardi eura… A i DB Bahnbau Gruppe GmbH godišnje ostvari zavidnih pola milijarde eura.
DIV Grupa je na natječaju dobila posao očito uz argument da će joj podizvođač biti tvrtka kći Deutsche Bahna, njemačkog megakoncerna. Odjednom, Debeljakova grupa svoj dio radova na dionici pruge Križevci – Dugo Selo morala bi preraspodijeliti s drugim članovima konzorcija i što sad kad odjednom grupa koja se oslanjala na tvrtku kći DB-a očito postaje nerelevantna?
Više-manje ista pitanja koja smo poslali HŽ Infrastrukturi, a na koja su nam oni odgovorili praktično odmah, poslali smo i DIV Grupi, izričito ističući Tomislava Debeljaka kao glavnog čovjeka grupacije. Do danas iz DIV Grupe nismo dobili nikakav odgovor na poslana pitanja ili barem očitovanje na već poznate stvari iz tog projekta.
Razlog za ogromnu vrijednost (1,5 milijardi kuna) radova na relativno kratkoj pruzi je to što projekt obuhvaća i gradnju sasvim novog kolosijeka i obnovu starog i gradnju šest novih mostova i sedam križanja, plus još zaštita od buke i mnogošto drugog. Radovi su trebali biti gotovi, kako je rekao Lažeta uoči početka gradnje, već tijekom 2018.
Idemo se kladiti kad će to završiti
Pa su produljeni do kraja 2020. Pa onda do sredine 2021. Prošle godine rokovi su produženi do ljeta 2023. S obzirom na obavljenih 2,4 posto vrijednosti radova u pet mjeseci ove godine, riskirat ćemo i nagađati da nema teorije da se kraj izvođenja radova ne prolongira još jednom, i iza Nove godine 2024., što bi bilo kašnjenje od skoro šest godina.
Predstečaj DIV Grupe predložen je zbog "evidentirane neizvršene osnove za plaćanje od 41,69 milijuna kuna", tako je prvog travnja RTL.hr prenio vijest s objašnjenjem o tome da je Brodosplit privremeno stao s radom nakon što se ruska VTB banka, koja ga kreditira, došla na udar sankcija.
Tako je 1500 radnika dobilo obavijest da ne trebaju doći na posao, a u škveru ih je ostalo samo oko 200 koji rade na projektima koji ne smiju stati.
"To je viša sila koja se može riješiti samo političkim putem tako da kreditiranje preuzme državna banka kao HBOR, koja u svim brodograđevnim državama financira izgradnju brodova", tumačio je tadašnje stanje Debeljak i dodao:
Radnici: 30 godina sve propada
"Kada nemate novca za financiranje gradnje, ne mogu tjerati radnike i kooperante da rade, a ne znam iz kojih ću ih izvora platiti. Zato smo zaustavili proizvodnju. Trebamo prvo riješiti financiranje."
Novinarska zlopamtila, međutim, pamte i to da je još u prosincu prošle godine, kad nitko na Zapadu naivno nije niti pomišljao da će Vladimir Putin sa svojom armijom krenuti u juriš na Ukrajinu, Debeljak priznao da je u problemima, da je pred stečajem sedam tvrtki iz kombinata Brodosplita zbog blokade dulje od 120 dana na ime neplaćanja dospjelih dugova, da je u opasnosti tisuću radnih mjesta ljudi koji rade u brodogradilištu u Splitu.
"Neplaćanje dobavljača i drugih vjerovnika, dugovi za poreze i doprinose, kašnjenja s isplatom plaća… problemi su s kojima se moraju suočiti poduzeća, čiji vlasnik je DIV Grupa Tomislava Debeljaka", prenio je tada RTL.hr, podsjećamo, još u prosincu prošle godine.
Radnici "Škvera" za RTL ovih dana govore da se "trideset godina sve urušava, da se pogrešno radi još od trenutka kad je (Miroslav) Kutle imao 200 firmi a bio ih je u stanju nabrojati napamet samo pet". Propast "Škvera" bio bi događaj siline i iznad ekonomskih. Bio bi to događaj koji bi se duboko ucrtao u mračne epizode 17 stoljeća duge povijesti Splita, posljedično i u nacionalnu povijest.
Pa COVID, pa rat, pa...
Što se tiče željezničkog projekta Križevci – Dugo Selo, tu je problem i to što DIV-ove radove ne može preuzeti trenutno, kako tvrde sindikati, najveća građevinska tvrtka u Hrvatskoj Pružne građevine d.o.o., trenutno u vlasništvu HŽ Infrastrukture s oko 1400 radnika.Razlog je to što na radovima koje sufinancira EU, ne smiju sudjelovati državne tvrtke.
A Hidroelektra? Tom nekadašnjem divu građevinske niskogradnje život je prije nekoliko zagorčalo stanje kad joj je zaprijetio stečaj. Sandra Benčić iz Možemo! u ožujku je optužila tad svježeg ministra graditeljstva Ivana Paladinu da je "sudjelovao u uništavanju Hidroelektre" sa svojim partnerom iz Rusije Sergejem Gljadelkinom:
"Kad je Hidroelektra ostala bez sredstava za rad, unajmljuje te strojeve od tvrtke Avenue mehanizacija, gdje je Paladina suvlasnik, i tako se izvlači lova. Hidroelektra niskogradnja je tada bila u postupku predstečajne nagodbe, vjerovnici su imali 309 milijuna potraživanja, od toga je 60 posto otpisano, pa su ljudi ostali bez novca. Ubrzo je Hidroelektra otišla u stečaj, a kako je bila bez imovine, radnici do danas nisu uspjeli naplatiti svoja potraživanja niti otpremnine."
Što se tiče DIV Grupe, Debeljak se u prosincu tužio i na probleme s poslom zbog pandemije COVID-a, odnosno ekonomske udarce na lance opskrbe, poskupljenje materijala i energije. Problemi takvih divova vodili su onda problemima podizvođača, e da bi domino efektom sve dovelo do toga da se u pet mjeseci obavi 2,4 posto preostalih radova, 0,67 posto ukupnih.
Tako bi se na kraju veći ili manji dio problema koji prijeti katastrofom s više od milijarde iz blagajne EU-a, mogao objasniti "višim silama". Ali, sredinom svibnja 2018. nije bilo niti pandemije, još manje je bilo nekakvog rata bilo gdje u Europi, a Gabrijela Galić iz Novog lista objavila je: "HŽ infrastruktura razmatra mogućnost raskida ugovora s domaćom zajednicom ponuditelja u kojoj su DIV, Dalekovod i Zagreb Montaža koja je dobila posao rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci."
Tada se kao problem navodila Hidroelektra niskogradnja kao jedan od podizvođača. I tada se stanje objašnjavalo "problemima izvođača" zbog čega se "radovi izvode u znatno smanjenom intenzitetu".
Tada se, opet ističemo, a to je bila sredina 2018. godine, ispostavilo da je Zagreb Montaža kao podizvođača angažirala tvrtku Integral Inženjering iz Laktaša. Montažin podizvođač prethodno je bila Hidroelektra. Pa su se mediji po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini raspisali da tvrtka iz Laktaša "usko povezana s Miloradom Dodikom".
Ta anegdota nije nešto potrajala, ali – kad se već spominje Integral Inženjering – recimo i to da se godinu poslije ta tvrtka javila pretendirajući čak na natječaj za gradnju pristupnih cesta za Pelješki most. Pa su je glatko odbili.
Što donosi budućnost?
Ako se vratimo na početak priče, na intervju Tihomira Lažete, nedavno nagrađenog sa 15.000 kuna za "izniman doprinos" najvećem željezničkom projektu u Hrvatskoj u 100 godina, a povijesni udžbenici znaju da je od 1920-ih do danas za taj naslov konkurencija brutalna, jer jako se puno gradilo, za doprinos projektu koji se praktično ukopava u mjestu, otkriva se koliko je taj projekt Republici Hrvatskoj doista važan, posljedično i što je sve ugroženo prijetećim kolapsom.
Prikupilo se 450 knjiga projekata, 13 lokacijskih, 23 građevinske dozvole, otkupljeno je 1,1 milijuna metara četvornih zemljišta, radile su se brojne studije isplativosti, studije utjecaja na okoliš, sve kako bi se došlo do projekta i do odobrenja EU-a da u taj projekt pošalje skoro 170 milijuna eura, de facto "u gotovini".
"Nema nikakve dvojbe da je ovo najveći i najzahtjevniji željeznički projekt do sada. Projekti Vinkovci – Tovarnik i Okučani – Novska, kao i rekonstrukcija Zagreb Glavnog kolodvora, također su bili europski projekti sufinancirani sredstvima Europske unije u pretpristupnome razdoblju", govorio je nedavno nagrađeni Lažeta na samom početku 2015. i dodao:
"Ti projekti, kao manji i tehnički jednostavniji, služili su kao svojevrsna priprema HŽ Infrastrukture za veće i složenije projekte kakav je Dugo Selo – Križevci i kakvih će biti još."
Tada je rekao da prognozira dovršenje projekta "do kraja 2018.". A sada je 2022. i u pet mjeseci napravljeno je 2,4 posto preostalih radova. Ili 0,67 posto vrijednosti cijelog projekta. Koliko je to u promilima i to smo već računali.
