Najučestalija ovisnost u Hrvata je kockanje, a kladionice i automat klubovi iz dana u dan kao da se povećavaju, što dodatno otežava liječenje. Unatoč zabrani klađenja za maloljetnike, klade se sve mlađe osobe.
Dr. sc. Davor Bodor, dr. med., specijalist psihijatar, voditelj prve i jedine Dnevne bolnice za ovisnost o kockanju u našoj zemlji, otvorene 2015. godine u okviru Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan u Zagrebu, kaže za Glas Slavonije kako je, unatoč uvriježenom mišljenju da je ovisnost o kockanju pitanje samo gubitka kontrole nad novcem i vremenom, to zapravo mnogo više. Ističe kako se posljedice ovisnosti o kockanju osjete u socijalno-radnom okruženju, a posebice u obitelji.
EPIDEMIJA KOCKANJA ZAVLADALA MEĐU MLADIMA: 'Roditelji ništa ne znaju, sve dok im kamatari ne počnu kucati na vrata'
Kada je netko ovisnik o kockanju?
Dr. Bodor za Glas Slavonije je objasnio kada se za osobu može reći da je ovisna o kockanju. Psihijatar kaže da osoba mora imati više neuspješnih pokušaja kontrole ili smanjenja ili prekida kockanja te da mora kockati za sve veće iznose. Osim toga, osoba se učestalo vraća drugi dan kako bi vratila izgubljeno, laže, manipulira kako bi osoba prikrila stupanj uvučenosti u kockanje. Nadalje, osoba zapostavlja razne obiteljske aktivnosti i nastavlja kockati unatoč tome što su se pojavile posljedice na radnom ili obiteljskom funkcioniranju. Ovisnik o kockanju, dodaje dr. Bodor, da bi mogao namaknuti novac za igranje, primoran je oslanjati se na druge, što znači posuđivati od rodbine i prijatelja, kamatara, dizati kredite i slično.
Ilustracija ovisnosti o kockanju, narkoticima i alkoholu 24.09.2018., Zagreb - Ilustracija ovisnosti o kockanju. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
"Često ljudi povezuju ovisnike o kockanju s nekim ilegalnim, kriminalnim aktivnostima, što kod ove ovisnosti nije specifično. Jako mali broj ovisnika o kockanju ulazi u kriminalne aktivnosti, a obično su, i kada uđu u njih, to nekakve šlampave neorganizirane kriminalne aktivnosti koje se jako brzo otkriju. U njih uđu s ciljem da bi namaknuli novac, pa primjerice, uzmu novac na radnom mjestu", kaže psihijatar.
Za sada je Dnevna bolnica za ovisnost o kockanju još uvijek jedina u Hrvatskoj sa strukturiranim programom za isključivo tu vrstu ovisnika, no k njima dolaze ljudi iz cijele Hrvatske, pa tako i iz Slavonije. Problem onih koji nisu iz Zagreba jedino bude sa smještajem, no imali su pacijenata i iz Osijeka, Vinkovaca, cijele istočne Slavonije, i dio tih ljudi jako su se dobro oporavili. Liječnik smatra da bi bilo dobro da u Hrvatskoj takvih dnevnih bolnica ima više. Spominje rezultate istraživanja Instituta Ivo Pilar za 2015. godinu u Hrvatskoj ima oko 2,2 posto ovisnika o kockanju, što bi bilo, ugrubo, oko 100.000 ovisnika.
HRVAT KOJEMU JE KOCKA UNIŠTILA ŽIVOT OSUĐEN NA UKUPNO 14 GODINA ZATVORA: 'Sutkinjo, nisam mogao vladati svojom voljom'
Problem pogađa i puno ljudi koji ne kockaju
"Moramo znati da svaki ovisnik o kockanju sa svojom bolesti pogađa u prosjeku od četiri do osam osoba iz svoje okoline. To znači da je ovim problemom zahvaćeno jako mnogo ljudi. To nije iznenađenje, jer je hrvatski sustav prema kockanju i priređivanju igara na sreću jako otvoren i jako liberalan. Postoje zatvoreni sustavi gdje je kockanje zabranjeno i postoje regulirani koji su negdje u sredini, poput Norveške, gdje ima jako malo ovisnika o kockanju, možda najmanje u EU-u", navodi dr. Bodor i podsjeća na istraživanje profesora Nevena Ricijaša, Dore Dodig Hundrić i Valentine Kranželić, iz Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje je pokazalo da je kockanje maloljetnika u Hrvatskoj jako izraženo i da gotovo 13 posto maloljetnika ima ozbiljnih psihosocijalnih problema izazvanih kockanjem.
Bodor tvrdi da se iz te skupine regrutira se jako mnogo ljudi ovisnika o kockanju koji se njima javljaju. To znači, kaže psihijatar, da moraju maloljetnike spriječiti da se kockaju te da se cijela priča o maloljetnicima koji kockaju mora postrožiti jer se kao društvo trebamo senzibilizirati prema tom problemu. Drži da valja istaknuti da je to igra, ali da može postati bolestan i ovisan o tome s druge strane. Spomenuto istraživanje je pokazalo da oko 40 posto roditelja ili znaju da im djeca kockaju, odnosno igraju i klade se, ili se klade zajedno s njima. Nerijetko čujemo rečenicu: "Bolje da uplati listić, nego da pije pivo ispred trgovine, ili u parku". Dr. Bodor zaključuje da to očito nije dobro.
Stručna pomoć i podrška obitelji
Dnevna bolnica za ovisnost o kockanju ima jako dobra iskustva i s Uredom za probaciju te s ljudima koje je taj ured slao u sklopu provođenja mjere liječenja o ovisnosti o kockanju nakon izlaska iz zatvora, piše Glas Slavonije. Iz terapijsko-rehabilitacijskog programa za ovisnost o kockanju Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan u Zagrebu pojašnjavaju koja je uloga obitelji u tretmanu liječenja ovisnika o kockanju.
"Obitelj ili druge bliske osobe mogu se osjećati ljutito, iznevjereno, ili čak zbunjeno kada je u njihovoj blizini osoba ovisna o kockanju. Radi toga često se nalaze u vrlo stresnim situacijama i postupci koji dolaze iz takvih situacija mogu trajno narušiti odnose, ili navesti osobu da još dublje uđe u ovisnost o kocki. Obitelji se mogu osjećati izvan kontrole i biti pogođeni s financijskim problemima, kao i onim obiteljskim problemima koji se tiču komunikacije, bliskosti i povjerenja. Stoga je stručna pomoć i podrška prema obitelji vrlo važna u procesu liječenja. Važnost uključenosti obitelji u liječenje vidi se obostrano, kao pomoć, podrška i razumijevanje osobi ovisnoj o kockanju da prevlada svoje probleme, i kao pomoć i podrška samoj obitelji da se učinkovito nosi s posljedicama ovisnosti", savjetuju iz zagrebačke bolnice.
Najviše se klade tinejdžeri u Osijeku
Istraživanje pod nazivom Sportsko klađenje i druga rizična ponašanja hrvatskih srednjoškolaca, Nevena Ricijaša, Dore Dodig Hundrić i Valentine Kranželić s Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pokazalo je da je, što se zastupljenosti s obzirom na grad tiče, nešto veći udjel osječkih srednjoškolaca koji se klade (21,7 posto).
Slijede Rijeka s 18,4 posto i Split s 16,2 posto. Što se tiče učestalosti kockanja s obzirom na grad, profesori zagrebačkog fakulteta tijekom istraživanja uočili su da je frekvencija redovitog sportskog klađenja najviša u Zagrebu i Osijeku gdje se oko 40 posto mladića redovito kladi. U Osijeku je i najmanje srednjoškolaca koji se nikada nisu kladili i to 25,6 posto, a najviše takvih je u Koprivnici - 52,5 posto.
