Dok hrvatske kockarnice, prema Fininom izvješću, bilježe porast prihoda od 300 posto pa su tako samo lani zgrnule gotovo 2 milijarde i 67 milijuna kuna, u Hrvatskoj je broj ovisnika o kocki dosegnuo 50.000.
Među njima je i sve više mladih, koji prema istraživanjima, sa svijetom kocke upoznaju roditelji. Naime, prema istraživanju provedenom među 2700 učenika u srednjim školama, pokazala su kako je čak 30 posto mladih u opasnosti od ozbiljnih problema vezanih uz kockanje, a 20 posto jednom ili više puta tjedno igraju kombinacije na kladionicama, bilo mobilnim aplikacijama ili, pak, osobnim odlaskom u kladionice. Od ukupnog broja, 13 posto već ima problema s kockanjem.
Krivnja na roditeljima
"Mladi se upuštaju u kockanje iz dosade, na nagovor vršnjaka, iz znatiželje, ali i preslikavajući ponašanje svojih roditelja. Mnogi očevi gradeći odnos sa sinovima zajedno odlaze u kladionicu. Zamka je i u online klađenju, dostupnom mobilnim aplikacijama, ali i u samim kladionicama, u kojima ne samo djelatnik nego i ostali kladioničari dopuštaju maloljetničko kockanje. Mladima se onih početnih 10 kuna ne čini puno, no klađenje jednom ili više puta tjedno razvija ovisnost o kockanju”, kaže za Splitski dnevnikToni Maglica sa splitskog Filozofskog fakulteta, koji je u sklopu svog doktorata proveo istraživanje o kocki među mladima.
Kako kockanje nema simptoma, poput drugih ovisnosti, roditelji ga teško primjećuju.
"Upravo sam to dokazao u svojoj doktorskoj disertaciji da roditelji nemaju svijest da njihova djeca kockaju, kao ni kolike su probleme razvili, a koji su povezani s kockanjem. Sve do onoga trenutka dok kamatari ne započnu kucati na vrata", kaže profesor Maglica.
Raspon ide od ljudi koji nikada nisu kockali do onih koji to rade društveno, u okviru svoga doma, dok je treća razina problematično kockanje kada se već pokazuju neki simptomi problematičnog ili patološkog kockanja.
Posljedice veće kod djece nego roditelja
Prema riječima Tonija Maglice, kockanje je mahom muški fenomen, a na to heće li netko postati kockar utječu brojni faktori među kojima i dostupnost koju naši srednjoškolci imaju. Pritom je kriv i koncept roditelja po kojem je utakmicu zanimljivije gledati ako se uplati deset kuna.
Roditelji zapravo imaju svijest da je kockanje opasno, kaže Maglica, međutim kada ih se upita da li njihova djeca kockaju oni jasno kažu – ne. “Nažalost ili na sreću, sada bar znamo točno, jer je istraživanje napravljeno kako na roditeljima tako i na djeci i upravo su oni u puno više slučajeva priznali da kockaju i da igraju sportsko klađenje više nego što misle njihovi roditelji. Ono što je posebno zabrinjavajuće je da imaju više razvijene posljedice povezane s kockanjem nego što znaju njihovi roditelji”, kaže profesor Maglica ističući kako i mlade i roditelje treba upozoriti na šetnost kockanja, ali da roditelji trebaju razumijeti da je riječ o vrsti ovisnosti.
Osim kockanja sve više Hrvata ovisno je o internetu i drogi. Grube procjene govore da je više od 130.000 mladih ovisno o internetu, a oko 60.000 ih svakodnevno ima potrebu otići u kladionicu.
