Vlada Republike Hrvatske na sjednici u četvrtak, između ostaloga, raspravlja o "Nacrtu prijedloga zakona o brdsko-planinskim područjima", i o "Nacrtu prijedloga zakona o otocima". Također, uz ostalo, na dnevnom je redu sjednice je i "Nacrt prijedloga zakona o potpomognutim područjima", kao i "Nacrt prijedloga zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima".
U uvodnom obraćanju premijer Andrej Plenković izrazio je sućut u ime Hrvatske i hrvatskog naroda grčkoj Vladi i obiteljima svih poginuli u požaru koji se dogodio u blizini Atene.
"Hrvatska, osim što suosjeća s tom velikom patnjom, spremna je pomoći oko požara. Mi smo u komunikaciji, ministar obrane, Državna uprava za zaštitu i spašavanje s predstavnicima grčke vlasti i izrazili smo spremnost uputiti dva protupožarna zrakoplova u Grčku", kazao je premijer.
Prokomentirao je i stupanje na snagu prvog Zakona u paketu od njih tri koji se odnose na blokirane građane. "Zahvalio bih se financijskoj agenciji i svim službama koje su radile preko vikenda kako bi u okviru stupanja ovog zakona na snagu bio izvršen otpis dugova do 10 tisuća kuna blokiranim sugrađanima koji su bili dužni državi ili sa državom povezanim pravnim osobama.
Mi smo za čak 150.174 naših sugrađana otpisali za ovaj dio 6248 u cijelosti jer su imali dug do 10 tisuća kuna, a za ostale smo smanjili dug u tom iznosu i to je u gradovima po Zagrebu preko 28 tisuća ljudi, Splitu 4 tisuće ljudi, Osijeku 3700 tisuće ljudi, Rijeci 3800 ljudi, a ukupan iznos koji je otpisan ovom mjerom preko vikenda je milijarda i 338 milijuna kuna", kazao je Plenković.
Kazao je da se pri donošenju Zakona otvorila mogućnost da istu vrstu otpisa naprave jedinice lokalne samouprave, teleoperateri i banke. "Mi ćemo u sljedećim danima imati dijalog sa svima njima, pojasniti im da smo u zakonu predvidjeli i porezne olakšice za općine, županije, gradove i privatne vjerovnike ukoliko donesu odloku o oprostu dugova blokiranih građana. Na taj način bi cijeloviti pristup solidarnosti postigli još veći efekt s prvom mjerom", kazao je premijer.
Najavio je i da od sljedećeg tjedna na snagu stupa i drugi Zakon. "To je Zakon o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima koji je usmjeren prema destimulaciji bezuspješnih blokada računa koje traju dulje od tri godine. Tu očekujemo da će se daljni broj smanjenja blokiranih dogoditi za 70 tisuća građana, a iznosa blokade oko 30 milijardi kuna. Ne radi se o oprostu duga, nego prestanku blokade", kazao je premijer.
Početkom iduće godine stupa na snagu zakon o stečaju potrošača. "On će u fleksibilnijem postupku omogućiti onim blokiranim građanima koji imaju manji iznos do 20 tisuća kuna da se oslobode svojih obaveza. On bi trebao obuhvatiti prema našim procjenama preko 80 tisuća ljudi", kazao je premijer.
"Kada se akumulirano gledaju efekti prvog i drugo zakona, mogućnosti svih drugih da otpuste dugove plus jednostavniji postupak Zakona o stečaju potrošača onda ćemo za 10-ak mjeseci imati cijeloviti uvid u efekte mjera koje smo namijenili za rješavanje problema blokiranih", kazao je premijer.
"Očekujemo da će ovršni zakon pomoći rješavanju ozbiljnoga problema. Mislim da se Vlada ponijela odgovorno i ne ispuštamo s uma da se obveze trebaju izvršavati u roku i da su ovo izvanredne mjere, namijenjene izvanrednim okolnostima", kazao je Plenković.
"Za jedno desetak mjeseci imat ćemo cjeloviti uvod o ukupnim efektima ovih mjera", naveo je premijer, koji se osvrnuo i na prošlotjednu sjednicu Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem istaknuvši da Vlada planira popraviti situaciju u toj regiji nizom mjera.
Premijer se pohvalio i podacima DZS-a prema kojima je prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj ove godine iznosila 6.352 kune, što je na mjesečnoj razini realno više za 1,7 posto, a na godišnjoj više za 3,4 posto. "Otkad je naša Vlada preuzela dužnost, prosječna neto plaća viša je za 710 kuna", kazao je Plenković.
