U Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa od 2021. do 2030. godine, koji je izradilo Ministarstvo unutarnjih poslova, navodi se kako se više od polovice svih smrtnih slučajeva u svijetu, kada je promet u pitanju, odnosi na pješake, bicikliste i motocikliste.
No, u MUP-u imaju i dobru vijest - 2019. godine zabilježena je najmanja smrtnost u prometu otkako je samostalne Hrvatske, piše Večernji list.
Čak četiri fatalne nesreće izazvane udarom u pticu
"Poginulo je 297 osoba, a preliminarni rezultati stanja sigurnosti za 2020. godinu upućuju na daljnje smanjenje smrtnosti na našim cestama", kažu u MUP-u nadajući se da će do 2030. godine broj poginulih u prometu, u odnosu na onaj iz 2019. godine, biti prepolovljen. Najčešći uzrok prometnih nesreća sa smrtnim ishodom je prebrza vožnja - čak u 39 posto slučajeva. A najveći broj takvih teških nesreća čine slijetanja vozila s ceste, nalet na pješaka, sudari iz suprotnog smjera te bočni sudari.
"Navedene četiri vrste prometnih nesreća zajedno su činile oko 73 posto svih prometnih nesreća s poginulim i teže ozlijeđenim osobama", stoji u Nacionalnom planu u kojem se analizira razdoblje od 2010. do 2019. godine.
U tih je deset godina 219 težih nesreća bilo nakon što je jedno vozilo udarilo u drugo, ali parkirano vozilo, 75 ih se karakteriziralo kao "sudar sa željezničkim vozilom", 93 nesreće naleti su na domaću ili divlju životinju, dok su četiri tragedije izazvane udarom u pticu.
Prosječna dob potencijalnih krivaca - 38 godina
U 57 posto prometnih nesreća s poginulim osobama sudjelovala su osobna vozila, motocikli i mopedi sudjelovali su u 13 posto takvih prometnih nesreća, bicikli u pet posto, teretna vozila u 11 posto, dom su u dva posto slučajeva to bili traktori. Što se tiče poginulih i teže ozlijeđenih - 61,5 posto je vozača, 20 posto putnika te 19,5 posto pješaka.
"Vozači bicikla činili su 11 posto od ukupnog broja poginulih vozača, pri čemu su biciklisti stariji od 65 godina 38 posto tog broja", navodi se u Nacionalnom planu.
Najveći broj poginulih i teže ozlijeđenih u prometnim nesrećama u dobi su između 31 i 50 godina (29,43 posto), onih između 19 i 30 godina bilo je 24,4 posto, a između 51 i 65 godina - 21,16 posto. Ispada da su najopreznije osobe starije od 65 godina jer čine 15,35 posto poginulih i teže ozlijeđenih. Prema analizi starosti sudionika koji su potencijalni krivci, prosječna dob je 38 godina, kada su u pitanju teške prometne nesreće koje su imale okolnost brzine. A gotovo svaku četvrtu tešku prometnu nesreću, koja ima okolnost brzine, uzrokuju vozači u dobi od 25 godina i mlađi.
Fokus prevencije na brzini, alkoholu i nenošenju kaciga
Najmanje prometnih nesreća sa smrtnim ishodom ili težim ozljedama događa se na autocestama, a najviše na onim nerazvrstanima. Slijede županijske, pa lokalne te državne ceste. Najmanji je broj prometnih nesreća u proljeće, a najveći u srpnju i kolovozu. Sve te brojke, piše Večernji list, poslužile su MUP-u da utvrdi 13 područja djelovanja u sljedećih deset godina, a koncentrirat će se, prije svega, na prevenciju brze vožnje. S obzirom na to da su vozači u 22 posto teških nesreća bili pod utjecajem alkohola i/ili psihoaktivnih tvari, i njih će pokušati maknuti s cesta. Promovirat će i nošenje kacige jer 83 posto motociklista koji su uzrokovali teške nesreće nije nosilo zaštitu za glavu.
Nadalje, koncentrirat će se na pojas jer sedam posto vozača iz nesreća nije se vezalo, kao i na distrakciju vozača jer je analizom baze utvrđeno da je 0,1 posto vozača koji su doživjeli nesreću upotrebljavalo mobitel, dok za čak 66 posto nema podataka jer se tipkanje po telefonu u automobilu teško može utvrditi. I sjedalice će biti predmet rasprave jer polovica djece nije pravilno osigurana u automobilu. U MUP-u se nadaju i da će do 2030. realizirati dolazak hitnih službi unutar deset minuta u urbanim sredinama, odnosno 20 u ruralnim.
Vraća se 0,5 promila?
Vlada će istražiti i bi li promjena granične vrijednosti dopuštene količine alkohola u krvi vozača bila učinkovita mjera za smanjenje broja teških nesreća i poginulih na hrvatskim cestama.
Kako donosi Novi list, takva je mogućnost iznesena u poglavlju koje se bavi mjerama i koje bi trebala doprinijeti vožnji bez utjecaja alkohola, droga i lijekova. Znači li to moguće smanjenje dopuštene razine alkohola u krvi koja je u Hrvatskoj 0,5 promila za sve osim za profesionalne i mlade vozače, koji moraju biti na nuli, odnosno za njih je alkohol zabranjen ili smanjenje na neku nižu razinu od sadašnje, ali veću od nule iz Ministarstva unutarnjih poslova nisu im još odgovorili.
Ugradnja detektora
Nije istraživanje mogućnosti promjene granične vrijednosti alkohola u krvi jedina mjera koju Vlada ističe u borbi protiv alkohola, pa se tako najavljuje istraživanje učinkovitosti sustava Alcohol Interlock (detektora alkohola) i njegova utjecaja na smanjenje broja nesreća. U zakonu bi se, ako se sustav pokaže učinkovit, najavljuje Vlada, mogla predložiti obveza ugradnje Alcohol Interlock uređaja u vozila osoba koje su u više navrata sankcionirane zbog vožnje pod utjecajem alkohola. Takvu bi obvezu vjerojatno mogao narediti samo sud.
