Više od 220.000 oboljelih od različitih vrsta raka u Hrvatskoj sudjelovali su u populacijskom istraživanju trendova petogodišnjeg preživljenja od 2000. do 2014. godine u zemljama s više od dvije trećine svjetskog stanovništva, tzv. CONCORD, a koje je objavljeno prije nekoliko mjeseci u časopisu "The Lancet". Na svjetskoj razini pratili su oboljele od raka u razdoblju od 2009. do 2014. godine.
''Od tridesetak zemalja u Europi za koje su objavljeni podaci, Hrvatska se nalazi među pet zemalja s najlošijim preživljenjem za rak pluća (10 posto), prostate (81 posto), želuca (20 posto), debelog crijeva (kolon 51 posto, rektum 48 posto) i mijeloidnih leukemija u odraslih (32 posto), objasnio je 24sata epidemiolog iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. sc. Mario Šekerija, dr.med., voditelj Odjela za maligne bolesti u Registru za rak Republike Hrvatske pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Vrlo je visoko općenito preživljenje u SAD-u, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, Finskoj, Norveškoj, Islandu i Švedskoj. Pojedine su zemlje povisile postotak preživljenja kod raka pluća gdje je u Ujedinjenom kraljevstvu preživljenje poraslo sa sedam na 13 posto, u Kini sa osam na 20 posto, Japanu sa 23 na 33 posto ili Koreji sa 10 na 25 posto. U Hrvatskoj je sve vrijeme niskih 10 posto.
''Preživljenje od raka u usporedbi s drugim državama ovisi o tri glavna čimbenika: podvrsti tumora koja je učestalija u toj državi (primjer jugoistočne Azije i podtipa melanoma s lošijom prognozom), stadiju u kojem se rak otkriva i načinima kako se liječi'', objasnio je Šekerija.
Unatoč tome, imamo i malih pomaka.
''S pozitivne strane, preživljenje za zloćudne bolesti u dječjoj dobi (limfomi (95 posto), tumori mozga (73 posto) i akutna limfoblastična leukemiju (85 posto) je usporedivo s preživljenjem u razvijenijim europskim zemljama. Za druga česta sijela raka u Hrvatskoj poput dojke (79 posto), melanoma kože (77 posto) i raka vrata maternice (63 posto) smo također u donjem domu zemalja rangiranih po preživljenju, kazao je Šekerija.
