O zakonu je govorio ministar Boris Lalovac. Među ostalima napomenuo je da su zabrinjavajući dugovi građana koji su pokazali vrlo visoki uzlet. Dodao je da se radi o zastrašujućem iznosu od oko 40 milijardi kuna. Postavlja se pitanje funkcionira li pravni iznos u RH, rekao je.
Na početku izlaganja Lalovac je rekao kako se nadaju da će Zakonom uspjeti rasteretiti dio gospodarstva i dio rasterećenosti kamata prema građanima, piše Dnevnik.hr. Dodao je i da je u vrijeme kmrize nametnuta potreba za smanjenjem duga. Zakonom se uređuje najviša dopuštena stopa kamata, a formula za izračun preuzeta je iz važećeg zakona.
Zatvaranje glavnice
''Otvorit ću još jedno pitanje, a to je pitanje načina zatvaranja glavnice i određenih dugova. Situacija trenutno je da imate visok iznos zateznih kamata. Ovo je jedan od mehanizama zakona o kamatama gdje možemo otvoriti pitanje kako pomoći građanima. Ja kroz raspravu želim čuti vaše mišljenje je li moguće u ovoj izvanrednoj situaciji i na koji način pomoći građanima, i to da se prvo zatvara glavnica.
Zašto? Jer je prioritetna tražbina glavnica, a nije zatezna kamata i nisu troškovi. Ukoliko vam sustav pokazuje da netko ne može izvršiti glavnicu, ako netko nešto i uspije platiti dogodit će se da će netko zatvoriti samo dio zatezne kamate, neće dotaknuti glavnicu. Modeli kakve sad imamo, oni više ne vrijede jer smo u šestoj godini recesije i iznose koje imamo ne možemo riješiti tim instumentima'', rekao je ministar.
''Gledao sam istraživanja u puno razvijenijim zemljama od nas koji su također izračunali što znači dužničko ropstvo za građane. To su milijarde eura troškova društva. Postavimo kojim instumentima možemo i moramo pomoći građanima, ne možemo koristiti instrumente koji su nevaljali. Građani ne mogu ostati na cjedilu'', rekao je ministar te dodao:
''Apleliram da zajedno damo dopirnos da građani kažu donijeli su zakon koji je za nas bitan, zaključio je.
Banke imaju previše prostora
Za govornicu je stao i Ivan Šuker koji je rekao da je svaki zakonski prijedlog koji nudi tračak nade vrijedan pažnje i treba ga podržati, ali kada govorimo o svemu skupa stvara se mnogo nekritičkih rasprava.
''Kada danas govorio o kamatnoj stopi, ako već želimo govoriti o tome da se želi nekome pomoći, država može smanjiti kamatnu stopu na svoje nenaplaćene prihode. Ako kažemo da banke ne žele nešto, ne žele sve dok imaju prostora. Kada ne budu imale prostora onda će i one promijeniti se. Nema ministra financija koji s njima nije vodio krvavi rat, rekao je Šuker.
Dugovi nisu hir građana
''Nisu građani otišli u minus jer je to bio njihov hir. Prije godinu i nešto cijena struje i grijanja je otišla preko 30 i nešto posto gore. Ja ne pamtim ovako toplu zimu, a računi su bili veći nego prošle godine kad nas je pogodila zima'', objasnio je Šuker te dodao da HDZ Vladi predlaže da smanji kamatnu stopu za svoja potraživanja.
Do groba dužnici
Govoreći u ime Kluba zastupnika HDSSB-a zastupnik Boro Grubišić rekao je da će ovaj prijedlog podržati jer je riječ o nekakvom napretku.
''Ja neću govoriti o ljudima koje znam koji se očajno bore da dio kamate vrate, a do glavnice nikako stići ne mogu. Do groba su dužnici. U takvoj nesretnoj zemlji, žive i nesretni ljudi. Gledajte na ulici, gdje su smijeh, veselje, druženje. Možda nas samo nogomet ovih dana čini društvenima i sretnima. Ovo nije jedina mjera, niti je jedino ministarstvo koje bi se trebalo pobrinuti za izlazak iz ovog dužničkog ropstva'', rekao je Grubišić.
Podsjetimo, prema prijedlogu zakona koji je Vlada poslala u proceduru još za bivšeg ministra financija, visina kamatnih stopa po kojima će se zaduživati tvrtke ograničila bi se na 12,35 posto.
Bolja zaštita građana
Kod građana zatezne kamate na potrošačke kredite ograničile bi se na najviše 10,35 posto, a na stambene na 8,35 posto. Kao i njegov prethodnik, aktualni ministar Boris Lalovac poručuje kako je cilj zakona zaštita građana u situaciji kada je zbog duga fizički osoba i poduzeća blokirano gotovo 60 milijardi kuna, na što je obračunato nešto više od 24 milijarde zateznih kamata. Da su dugovi enormni, a Vlada mora reagirati jer kriza traje već šestu godinu, Lalovac je početkom tjedna upozorio za Hrvatski radio.
''Nije najsretnije rješenje moram priznati. Međutim, kada imate ovakve brojke nažalost kakve imate i dužničko ropstvo, cilj Vlade je da nešto mora učiniti. I koristiti i ove instrumente da bi taj dio dužničkog ropstva barem malo ublažili'', rekao je ministar financija.
Banke protiv
U Hrvatskoj udruzi banaka protive se ovakvom zakonskom rješenju. Tvrde da će produbiti nelikvidnost, ugroziti tržišno natjecanje i slobodu ugovaranja, a posljedica bi mogla biti smanjenje kreditiranja tvrtki i građana koje će gurnuti u kredite s uličnih stupova.
Prođe li u Saboru Vladin prijedlog, visina kamatnih stopa u Hrvatskoj bila bi ograničena od 1. srpnja. Do drugog saborskog čitanja trebala bi se provesti i rasprava o modelu zatvaranja dugova, na način da se u obračunu zateznih kamata prvo zatvori glavnica, a tek onda kamata čija otplata mnogima sad predstavlja veći problem.
