Nije Hrvatska jedina zemlja u kojoj državna matura svake godine na neki način malo "zakašljuca". Naime, prije dvadesetak dana u Belgiji je odgođen ispit iz povijesti jer su dan ranije na društvenim mrežama osvanula ispitna rješenja. Sumnja se da su razotkrivena i rješenja za materinji jezik, pa resorna ministrica najavljuje podizanje tužbe zbog kršenja profesionalne tajne.
Primjera ima još. Tako je jedan profesor u Švicarskoj podijelio krive testove zbog čega se ispit ponavljao. Srećom samo u toj školi. U Njemačkoj je , pak, prije koju godinu u bavarskom gradu Schweinfurtu svih 27 maturanata jedne privatne strukovne škole palo na maturi. Dakle, problemi nisu samo u Hrvatskoj gdje se već godinama raspravlja o tome treba li matura reformu, već i u drugim zemljama.
Kako je kod drugih?
Francuska ima najdulju tradiciju državne mature, još od Napoleona I. i stalno je na udaru kritika kao zastarjela. Francuzi maturu pišu u općim usmjerenjima, strukovnim i tehnološkim, a piše se iz svih predmeta. Učenici iz gimnazije poslije polaganja mogu se izravno upisati na fakultet, a učenici iz strukovnih usmjerenja mogu upisati samo stručne dvogodišnje studije. Jedino medicina ima dodatne prijemne ispite. U Švedskoj, pak, maturu polažu nakon obveznog obrazovanja, a to je po našem negdje iza drugog razreda srednje škole. Polažu se švedski, engleski i matematika i po polaganju se mogu upisati u višu srednju školu. Za upis na fakultet moraju još završiti dvogodišnji program koji se provodi u srednjim školama i priprema učenike za studij koji žele upisati.
Tradiciju državne mature od sredine 19. stoljeća ima i Finska, za koju se tvrdi da ima jedan od najboljih obrazovnih sustava na svijetu. Učenici polažu najmanje četiri predmeta, s tim da je finski obvezan, piše Slobodna Dalmacija. Matura jest preduvjet za upis na fakultete, ali za indeks je ipak potrebno položiti prijemni koji ima većina fakulteta. Britanci da bi dobili The General Certificate of Education Advanced Level ili A razine iz 12. ili 13. godine obrazovanja polažu prvi (AS Level) i drugi (rigorozniji A2 Level) dijelovi A razine. Da bi ušli na sveučilište morate položiti oba dijela, a među pet ispitnih odbora koji provode A razinu su i oni, primjerice, s Oxforda i Cambridgea. Kako bilo, univerzalnog rješenja nema.
Slobodna Dalmacija/Danas.hr