Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje govore da je u travnju ove godine mirovinu manju od 500 kuna dobilo 67.515 umirovljenika. Njih 55.254 primilo je između 500 i 1000 kuna, a 74.409 ima mjesečna primanja između 1000 i 1500 kuna. Nadalje, 125.782 umirovljenika preživljava s 1500 do 2000 kuna mjesečno, 219.891 umirovljenik mjesečno na ime mirovine primi između 2000 i 3000 kuna, piše Glas Slavonije.
Na razini Rumunjske i Turske
Predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović upozorava da su novi podaci Eurostata pokazali kako je životni standard Hrvata pao na razinu Rumunja i Turaka.
"Kupovna moć građana Hrvatske lani je pala na 58 posto od prosjeka EU-a, izjednačivši se s onom u Rumunjskoj i Turskoj. Očito, Hrvatska u posljednjih četvrt stoljeća dramatično ekonomski zaostaje, jer su je u međuvremenu gospodarski dostigle i prestigle gotovo sve usporedive države koje su joj nekoć gledale u leđa. Riječ je o svim bivšim komunističkim državama, danas članicama EU-a, osim Bugarske. I tako, dok Hrvatska tone na dno Europe, političari više ne mogu tješiti građane kako su naše plaće i mirovine, preračunate u eure, ostale najveće među svim bivšim komunističkim državama, osim Slovenije. Točno je jedino to da Hrvati za svoje plaće i mirovine u dućanima mogu kupiti manje od Slovenaca, Čeha, Mađara, Poljaka, Slovaka, Estonaca, Letonaca i Litavaca. Mogu kupiti isto koliko i Rumunji, te samo malo više od Bugara", kazala je predsjednica SUH-a za Glas Slavonije.
Mirovine niske, a cijene visoke
Dok su u Poljskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj cijene hrane oko 40 posto niže od prosjeka EU-a, Slovenija je najskuplja zemlja među tranzicijskim državama kada je riječ o hrani, s tim da su i slovenske plaće bar 50 posto veće od hrvatskih.
"Stvarna vrijednost naših mirovina najniža je u regiji, a četvrta od dna u Europskoj uniji. Prosječna plaća u Sloveniji iznosi 1054 eura, a u Hrvatskoj 753 eura, prosječna slovenska mirovina 613 eura, a kod nas samo 297 eura. No, kad se gleda tzv. relativna vrijednost mirovine, tj. njezin udjel u prosječnoj plaći, stvar je za Hrvatsku još mnogo gora, jer taj udjel iznosi samo 38,22 posto, dok je u Sloveniji 58,44 posto (...) Kad se cijena hrane ugradi u relativnu vrijednost mirovine, hrvatski su umirovljenici doista nevoljeno dijete svoje domovine", upozorava Petrović.
Političari skrivaju brojke
Gleda li se siromaštvo starijih od 65 godina u EU, prednjači Latvija s 40,4 posto, a slijede je Bugarska (38,2 posto) i Hrvatska s gotovo 32 posto.
"Nevjerojatno je da Hrvatska nije uvrštena u posljednju ljestvicu Eurostata o udjelu siromašnih starica i staraca u stanovništvu, jer tu brojku ovdašnja politička elita skriva", zaključuje Jasna A. Petrović.
