Gospodarski forum trebao se održati u studenom ove godine, no ruski poduzetnici, vrlo patriotični, ne slažu se s režimom sankcija i s time da ih Hrvatska podržava, rekao je Azimov i dodao da zbog toga nisu bili voljni doći u Hrvatsku i dodao da je zbog toga jako zabrinut za nastavak hrvatsko-ruskih odnosa.
Odgovor na Plenkovićevu izjavu u Ukrajini
Otkazivanje gospodarskog foruma očito odgovor je na izjave hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji je tijekom nedavnog posjeta Ukrajini ponudio prenijeti hrvatska iskustva iz mirne reintegracije Podunavlja, kako bi istočna Ukrajina to mogla primijeniti na svoje područje, na kojem vladine snage ratuju s proruskim pobunjenicima.
Premijer Plenković je za posjeta Kijevu 22. studenoga izjavio da su i Hrvatska i Ukrajina bile žrtve brutalne vojne agresije i da je njihov teritorijalni integritet narušen silom, pa stoga hrvatska iskustva iz reintegracije istočne Slavojine devedesetih godina mogu biti korisna Ukrajini.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova je potom izrazilo zabrinutost takvom izjavom i poručilo službenom Zagrebu da se umjesto besperspektivnih prijedloga o tom pitanju, "aktivnije zauzme za rješavanje kroničnih unutarnjih problema u vezi s pravima Srba i drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj".
Hrvatski premijer je isti dan umanjio važnost ruske izjave rekavši novinarima da je "to samo priopćenje jednog odjela ruskog ministarstva vanjskih poslova".
"Iznenadilo me je da je ova niža razina ministarstva vanjskih poslova Rusije napravila jedan amalgam. Tu se govori o našem iskustvu, konfabulira se, govori se o progonu Srba iz Hrvatske, o tome da se mi orijentiramo na neke druge teme", rekao je Plenković. Dodao je da na rusko priopćenje ne kani odgovoriti.
'Naša je poruka bila poruka mira, iskustva Hrvatske koja je imala okupirani teritorij i želi savjetodavnim putem pomoći da se olakšaju procesi kako bi se oblasti Donjeck i Luhansk vratile u ustavnopravni poredak Ukrajine i tu bih stavio točku', rekao je.
Reakcija ruskog ministarstva vanjskih poslova na izjave premijera Andreja Plenkovića u Ukrajini bila je službena reakcija Moskve, a ne priopćenje s niže razine, uzvratio je ruski veleposlanik u Zagrebu Anvar Azimov u intervjuu za N1.
"To je bilo mišljenje Rusije, a ne nekakvog odjela u ministarstvu. To je službena pozicija Rusije i morate to prihvatiti", kazao je Azimov.
Azimov: Bit će ovo težak zadatak
Azimov je u razgovoru za N1 kazao da Rusija nije zauzela istočni dio Ukrajine i da premijer Plenković samo prenosi stajalište EU-a.
"Rusija nikad nije uvela svoju vojsku u Donbas. Ukrajina nije okupirana, Rusija se ne miješa", ustvrdio je Azimov.
"Trenutno problem Donbasa nije između Rusije i Ukrajine, nego Kijeva i Donbasa. Kijev je taj koji krši ugovor u Minsku, jer su prema tom ugovoru obećavali autonomiju donbaskoj regiji, decentralizaciju, amnestiju. Ništa se nije dogodilo. Rusija poštuje teritorijalnu cjelovitost Ukrajine", dodao je.
Krim nikada više neće biti ukrajinski
Krim je, tvrdi Azimov, drugačije pitanje. Taj poluotok je uvijek bio ruski do neočekivane odluke Nikite Hruščova da ga pokloni Ukrajini.
"Krim je uvijek bio Rusija", tvrdi Azimov i kaže da se ne radi o aneksiji.
"U Krimu je bio referendum na kojem je 90 posto stanovništva glasalo za ulazak u Rusiju. Tako da se Krim vratio kući, to je pitanje riješeno i nikada se više neće vratiti Ukrajini", naglasio je Azimov.
Smetaju mu i "dvostruki standardi" EU-a i SAD-a koji su na istom principu, nakon referenduma, priznali Kosovo, ali sad to ne žele primijeniti na Krim.
Zabrinut za hrvatsko-ruske odnose
Azimov je za N1 poručio da neće zaboraviti da su više od 50 godina Rusija i Sovjetski savez bili jedni od glavnih igrača u Jugoslaviji, te je dodao da će učiniti sve kako bi minimalizirao bilo kakve posljedice na budućnost odnosa dviju zemalja, no taj će zadatak, rekao je, biti težak.
Anvar Azimov
"Moj je zadatak, kao veleposlanika da minimiziram bilo kakve posljedice. Nije tajna da je robna razmjena s Hrvatskom smanjena gotovo 50 posto. To je katastrofa. Prije svega, hrvatski su izvoznici i poljoprivrednici ti koji pate", rekao je Azimov.
Nije mu, kaže, "normalna situacija" da Hrvatska više od godinu dana nema veleposlanika u Moskvi.
"Ali možda je to tehničko pitanje, a ne političko. Hrvatska je imala probleme u politici", kaže Azimov i nada se da će početkom iduće godine to biti riješeno. "Dobio sam informaciju da postoji ozbiljan kandidat za tu poziciju", rekao je.
Azimov je rekao i kako je Rusiji žao što NATO pojačava vojne snage u baltičkim zemljama, uz granicu s Rusijom.
Hrvatski ministar obrane Damir Krstičević nedavno je u Bruxellesu najavio da će jedna satnija hrvatskih vojnika biti upućena 2018. u Litvu.
"Pretpostavljam da Hrvatska nije imala drugog izbora, bilo je naređeno da pošalje vojsku i morala je to napraviti", rekao je Azimov, ali i naglasio da Rusija "Hrvatsku smatra prijateljskom državom, bez obzira što je članica EU-a i NATO-a".
