Nakon što je u nešto više od mjesec dana, izvan službe, smrtno stradalo pet pripadnika Oružanih snaga RH, ministar obrane Mario Banožić istaknuo je u utorak kako će uložiti sve napore radi prevencije nesretnih događaja u Hrvatskoj vojsci.
Banožić je naglasio i da je u upravo prevencija izvanrednih događaja zadaća zapovjednika na svim razinama vođenja i zapovijedanja u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
Povodom smrti hrvatskih vojnika, Ministarstvo obrane održalo je konferenciju za medije danas u 15 sati. Na konferenciji su sudjelovali državni tajnik Ministarstva obrane Branko Hrg, direktor Glavnog stožera Oružanih snaga general-bojnik Ivica Olujić i vojna psihologinja bojnica Marcela Kovačić Tomac.
''Svi suosjećamo s obiteljima pripadnika i pripadnica Oružanih snaga. Izražavam najdublju sućut u ime ministra obrane Banožića, u ime svih nas ovdje i svoje osobno ime. Znamo da je ovo nešto što jako interesira hrvatsku javnost i hvala na ovako velikom odazivu i mogućnosti da na neki način damo najkonkretnije informacije što Ministarstvo obrane i sve službe koje djeluju, rade na prevenciji i suzbijanju ovakvih nemilih događaja'', kazao je za početak državni Ministarstva obrane Branko Hrg.
Nijedan slučaj nije povezan, istraga je u tijeku
Nijedan ovaj nesretni slučaj nije povezan, naglasio je Hrg. ''Oni su individualni, nijedna ova prerana smrt, gubitak vojnika, odlazak na ovakav način i hrvatskih građana, ali i naših vojnika nije vezan za službu. Nije počinjen u prostorima naših vojarni i sustava. Radi se o većem dijelu, vojnikinjama i vojnicima koji su profesionalni vojnici, zaposlenici, koji su u radnom odnosu i svi ti ljudi, kao i mi svi, imaju svojih osobnih i vlastitih stresova i problema i situacija. Živimo u jednom vremenu kad su ti stresovi pojačani zbog svega što nam se događa'', rekao je.
''Sve ovo je još u procesu istraga pa bih zamolio da imamo u vidu da se radi o ljudima, njihovim obiteljima i da mi svi skupa možemo pomoći u prevladavanju tih stresnih trenutaka tako da ne iznosimo detaljne podatke o bilo kome jer se radi o privatnim i osobnim sudbinama. Hvala još jednom na odazivu, volio bih da nikada više ne moramo stati ispred vas koji informirate hrvatsku javnost zbog ovakvih stvari'', zaključio je Hrg.
''Samoubojstva u Oružanim snagama se smatraju jednim od težih oblika izvanrednih događaja i kao takva se prate s ciljem da ih bude što manje i da se postižu preventivne mjere. Tim pitanjima se bavi cijeli zapovjedni lanac, sigurnosne službe, vojna policija i psihološka struka. U zadnjih 20 godina, od 2001. godine do danas, 2011. godine nije bio nijedan slučaj samoubojstva, u svim drugim godinama smo imali slučajeve. Ove godine mi imamo pet slučajeva samoubojstava. Četiri su se dogodila u lipnju. Samoubojstva su počinili u kategorijama ročnika, vojnici s vojničkim činovima, dočasnici, časnici. Bili su u različitim službama i doista, kako je tajnik rekao, niti na jedan način nisu bili međusobno povezani. U tri slučaja samoubojstva su počinjena vješanjem, u dva slučaja uporabom vatrenog oružja. Jedan slučaj uporabe pištolja koji je bio u legalnom vlasništvu, i drugi je slučaj bio aktiviranjem ručne bombe koja je bila u nelegalnom posjedu'', kazao je direktor Glavnog stožera Oružanih snaga general-bojnik Ivica Olujić.
Svi kandidati prolaze psihološko testiranje, radi se strukturirano
U svih pet slučajeva, stradali pripadnici bili su na propisanom liječničkom pregledu, 2019., odnosno 2020. godine, rekao je Olujić. ''U svih pet slučajeva radi se o osobama muškog spola, od kojih su dvojica bili oženjeni s djecom...njihova dob je u rasponu od 30-53 godine. U svim istragama sudjeluje civilna policija, ali naravno i vojna policija. Istrage još traju i doista nećemo sad iznositi detalje vezane za istrage. Imamo porast u odnosu na prošlu godinu, imamo plan i mjere kako spriječiti takve događaje'', kazao je Olujić.
''Sustav prevencije u Oružanim snagama, je da se provode liječnički pregledi koji uključuju psihologijsko testiranje. Nakon toga imamo i specifične aktivnosti koje se odnose na prevenciju ovisnosti, nasilja u obitelji i kad je kraj karijere, razgovara se sa ljudima koja izlaze iz sustava tako da se na određeni način prilagode i priviknu na civilni život i mirovinu. Radi se na individualnoj razini, otpornosti na stres...s nekima se provode i psihologijski intervjui. Imamo i psihološke krizne intervencije, ali to provode ovlašteni vojni psiholozi koji imaju određene završene obuke'', navela je vojna psihologinja bojnica Marcela Kovačić Tomac.
Je li sustav zakazao?
Nakon obraćanja, uslijedila su novinarska pitanja.
Na pitanje što je sustav napravio da se prepoznaju problemi i koliko ima psihologa, Olujić je odgovorio: ''Psihologa ima dovoljno, nekoliko desetina. Bavili smo se uzrocima i bavimo se i sad i u budućnosti. Dio tih poslova je vezan za i školovanje gdje se prepozna fenomen samoubjstva nešto što nije poželjno...ljudi se educiraju o tome. Postoji i niz programa za suzbijanje neželjenih ponašanja kao što je nasilje u obitelji, svi oblici ovisnosti. Nažalost ovi ljudi nisu zatražili pomoć na onakav način da bi netko nešto morao poduzeti, a da je to propustio učiniti. To nismo utvrdili u ovih pet slučajeva'', kazao je Olujić.
''Svaki ovaj slučaj je predmet za istraživanje. Ne možemo imenovati nikoga da je zakazao. Pripadnici koji su digli ruku na sebe imali su svoje razloge, ozbiljni su razlozi u nekim slučajevima. U nekim događajima su ostavljene određene poruke, pisma i oni pomažu da shvatimo što se dogodilo'', rekao je Olujić.
