Hrvatska je pred preuzimanjem predsjedanja Europskom Unijom, a Europska komisija na odlasku trebala bi, prema nekim predviđanjima, dati i zeleno svjetlo za ulazak u schengenski prostor.
Moguće su prepreke iz susjedstva
Značit će to da je Hrvatska ispunila sve tehničke uvjete, no to je tek prvi korak. Točan datum pristupanja ovisit će o političkoj odluci svih zemalja, a na tom putu mogle bi je dočekati prepreke iz susjedstva.
Bez provjere dokumenata i kontrola na graničnim prijelazima sa Slovenijom i Mađarskom. Sve to čeka hrvatske građane kada Hrvatska uđe u Schengen, a potvrda da su ispunjeni tehnički uvjeti očekuje se uskoro.
''Što se tiče i povjerenika Avramolopulosa, što se tiče predsjednika Komisije gospodina Junckera, oni su dali u razgovoru s premijerom i vrlo jasna očekivanja, odnosno da će tu točku staviti na dnevni red'', izjavio je Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova.
Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman smatra da ''smo ispunili sve tehničke uvjete i čekamo odluku Europske komisije, koja će sigurno biti pozitivna.''
''Treba ići po redu, i Bugarska ima tehničke uvjete''
No, ta odluka ne znači i da će Hrvatska odmah postati punopravnom članicom schengenskog prostora. Za to ruku moraju dići sve članice Vijeća Europske unije. A već sada se iz Slovenije, prema izjavama državnog vrha, ali i njihovih europarlamentaraca, naslućuju problemi.
''Činjenica je da je na čekanju uz Hrvatsku još nekoliko država i mislim da bi bilo ispravno da se po tom redoslijedu ide. Dakle, važan je i redoslijed. Rumunjska I Bugarska su ispunile tehničke uvjete, ali za primanje još nema političke volje'', smatra slovenski zastupnik u Europskom parlamentu Milan Brglez.
Slovenska zastupnica u Europskom parlamentu Irena Joveva uvjerena je da Hrvatska ne poštuje vladavinu prava, te je za zastupnicu upitno može li se pridružiti Schengenu.
Kako doznajemo, uz Sloveniju, ulasku Hrvatske u Schengen protivi se i Njemačka. No, premijer jasno poručuje da Hrvatsku ne može nitko blokirati. Isto smatra i eurozastupnik Karlo Ressler koji je rekao: ''Bilateralne razlike i pitanja koja možda postoje među pojedinim državama članicama, nikako ne bi trebale spriječiti i otežati učinkovitu i bolju zaštitu vanjskih granica Europske unije.''
Tonino Picula iz Brisela poručuje da Hrvatsku čeka još puno posla.
''Mnogi ljudi tjerani nevoljom ili željom da naprosto bolje žive prolaze kroz cijeli niz zapadnobalkanskih zemalja gotovo bez ikakvih problema i onda naravno, Hrvatska kao prva članica Europske unije, doista na svojim granicama mora postaviti se tako da štiti zajedničku vanjsku granicu, ali pri tome naravno da ne ugrožava ničije dostojanstvo što će biti izuzetno teško'', objasnio je Picula.
Iako se točan datum još ne zna, Hrvatska je korak bliže pravu koje uživa oko 400 milijuna europskih građana.
