Uskoro nas čeka popis stanovništva. Od 13. do 26. rujna trajat će samostalno popisivanje kroz elektronički sustav e-Građani, a potom, od 27. rujna do 17. listopada popisivači će dolaziti popisati one koji se nisu samostalno popisali. Ovaj se popis iščekuje s posebnim interesom jer će biti prvi otkako je Hrvatska postala članicom Europske unije pa bi trebao pokazati razmjere iseljavanja koje je potom uslijedilo, odnosno loše demografske trendove na koje domaći demografi intenzivno upozoravaju proteklih godina.
Mnogi su odselili, a nisu se odjavili
Postavlja se i pitanje koliko će popis stanovništva – punim nazivom Popis stanovništva, kućanstava i stanova - biti vjerodostojan i u kojoj će mjeri prikazati stvarno stanje budući da mnogi koji su odselili iz Hrvatske nakon prošlog popisa 2011. godine, a naročito nakon prijema u članstvo EU 2014. godine, nisu odjavili prebivalište.
Štoviše, javna je tajna da je na desetke tisuće onih koji rade i zaradu ostvaruju u inozemstvu, a i dalje koriste usluge ovdašnjeg zdravstvenog sustava. Liječenje u Hrvatskoj – od popravka zuba do dijagnostičkih pretraga – još uvijek je znatno jeftinije negoli u Njemačkoj, Irskoj ili Austriji.
"Poslodavac u Austriji te prijavi, ali ti se sam odjavljuješ kod kuće. Ljudi se ne odjavljuju jer koriste benefite zdravstva. Prijave se na roditelje ili ženu i onda imaju besplatno zdravstvo", napisao je ovih dana jedan čitatelj Net.hr-a komentirajući putem Facebooka članak 'Problem Hrvata koji rade vani: Dolaze ovrhe na kuće, cifre su od 100.000 do 250.000 kuna, a ti ljudi su već platili porez' objavljen na našem portalu.
'Zašto da plaćam skupo austrijsko osiguranje?'
"Zašto da plaćam skupo austrijsko dopunsko zdravstvo kad mogu hrvatsko za 80 kuna! Npr. inzulin se naplaćuje u Njemačkoj i Austriji, a kod nas je besplatan. Vi fino izvadite knjižicu dopunskog osiguranja i oni terete HZZO... I tako u 100 stvari. Problem je nastao prošle godine kada je krenula SEPA. Tada je naša Porezna (uprava) dobila uvid, a dotad su mislili da sam nezaposlen. Ja sam se na vrijeme odjavio. To rade naši ljudi u Irskoj i ostalim zemljama", napisao je isti čitatelj priznavši da je i sam neko vrijeme iskorištavao tu "mogućnost".
Inače, SEPA (Single Euro Payments Area) je jedinstveno područje plaćanja u eurima na kojem potrošači, poslovni subjekti i tijela javne vlasti mogu izvršavati i primati plaćanja u eurima pod jednakim osnovnim uvjetima, pravima i obvezama, neovisno o njihovoj lokaciji, a obuhvaća sve članice EU te Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Monako i San Marino.
Koliko će popis stanovništva biti vjerodostojan?
Slučajevi o kakvima je u svome komentaru pisao naš čitatelj nisu nepoznati i vjerojatno svatko zna nekoga tko živi i radi vani, a liječi se u Hrvatskoj. Je li Vlada bila svjesna takve prakse prvih godina nakon ulaska Hrvatske u EU te hoće li se takva praksa dijelom odraziti i na vjerodostojnost popisa stanovništva, upitali smo bivšeg ministra rada i mirovinskog sustava, sada čelnika stranke Demokrati Miranda Mrsića te demografa Stjepana Šterca.
U vrijeme kad je Hrvatska ušla u Europsku uniju, a Mrsić bio ministar u Vladi, Hrvatskoj su se, kaže on, otvorila vrata europskih zemalja za slobodan protok ljudi i kapitala.
„Tada to još nije bio veliki problem, jer nije još puno ljudi odlazilo raditi u druge zemlje. Međutim, vremenom se povećavao broj naših građana koji su otišli, većinom u Njemačku i Irsku, a to se vidjelo i po tome što se smanjivao broj nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje“, kaže Mrsić.
bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić
'Ne uplaćuju doprinose u našu zdravstvenu kasu'
Mrsić smatra kako se problem onih koji su i dalje prijavljeni u Hrvatskoj iako rade u zemljama EU, državna administracija može lako riješiti ako ima volje i želje za to.
„Trebaju se samo upariti podaci pa da se vidi tko radi i koristi zdravstvene usluge u Hrvatskoj, a tko je vani jer u svim zemljama postoje podaci o tome tko je gdje zaposlen. Problem HZZO-a je nesređenost same evidencije jer u njihovoj bazi su i hrvatski državljani iz BiH koji također kod nas imaju zdravstveno osiguranje s obzirom na dvojno državljanstvo. HZZO nije do sada, barem koliko ja znam, napravio ikakav korak k tomu da se utvrdi koliko je osiguranika prijavljeno u Hrvatskoj, a de facto rade u zemljama EU. Taj broj sigurno nije mali i nije mi jasno zašto to nije učinjeno budući da predstavlja trošak za zdravstveni sustav jer ti ljudi ne uplaćuju doprinose u našu zdravstvenu kasu“, kazao je Mrsić za Net.hr.
'Oni će biti popisani jer su ovdje formalno prijavljeni'
I demograf Šterc kaže kako zasad nema naznaka da će ta situacija biti riješena pa s njome i ulazimo u ovaj popis stanovništva.
„Oni će biti popisani zato što su formalno prijavljeni u Hrvatskoj i formalno ovdje imaju prebivalište, nezavisno od toga što su se morali prijaviti u zemlji u koju su iselili. U ovoj situaciji nemoguće je napraviti distinkciju. Ni po definiciji Eurostata oni zapravo ne bi trebali biti stalni stanovnici Hrvatske. Po toj definiciji, stalni stanovnik nekog mjesta je onaj koji u njemu provede najveći dio svoga slobodnog dana, a to je za ljude o kojima govorimo nemoguće konstatirati. Oni nisu stalni stanovnici Hrvatske, ali budući da se nisu odjavili, bit će popisani kao takvi“, napominje Šterc.
Nema preciznih podataka o broju onih koji nakon iseljavanja iz Hrvatske nisu odjavili ni prebivalište niti zdravstveno osiguranje. Demograf Šterc kaže kako je prije nekoliko godina izradio studiju za mirovinske fondove s projekcijama mogućih brojki.
„U popisu zdravstvenih osiguranika već tada je, po mojoj procjeni, bilo apsolutno više ljudi, vjerojatno čak i više od 200.000 nego stalnog stanovništva“, kaže.
demograf Stjepan Šterc
'Žele dokazati da nas nema manje od 4 milijuna'
On ističe da se kod elektronskog popisivanja, kakvo će sada biti omogućeno, povećava i tzv. posredno popisivanje.
„To znači da jedan član obitelji može odgovarati na pitanja iz popisnice za ostale članove obitelji, a koji mogu biti upravo ovi koji žive vani, a ovdje se nisu odjavili. Dakle, moguće je da će čak i oni koji uopće ne žive u Hrvatskoj biti popisani kao stanovnici Hrvatske“, kaže Šterc.
Na koncu je upozorio da bi i na ovom popisu moglo biti mnogo fiktivnih stanovnika zbog čega brojka na koncu neće biti vjerodostojna
„Taj se popis ne radi zbog politike, etničke strukture ili ne znam čega, nego se radi zbog uvida u demografski potencijal, potencijal kućanstava i stambeni potencijal. To je temelj planiranja, a kod nas se to shvaća kao politički postupak u kojem će se kroz fiktivno stanovništvo dokazivati da nas nema manje od 4 milijuna i da procesi depopulacije, prirodnog pada i negativne vanjske migracije nisu tako negativni“, smatra Šterc.
