MMF u svojoj analizi ističe kako se gospodarski oporavak u Hrvatskoj nastavlja i treću godinu zaredom, uz pomoć poboljšanih makroekonomskih politika. Ipak, naglašavaju kako su realni dohoci u Hrvatskoj i dalje ispod razine onih u Europskoj uniji i da će njihovo podizanje na razini EU-a zahtijevati i fiskalne i strukturne reforme, prenosi dnevnik.hr.
'S tim u vezi nužno je nastaviti modernizirati javni sektor, posebno zdravstveni i obrazovni sustav te stručno osposobljavanje i pravne procese', ističe MMF.
Prognoziraju rast BDP-a
Što se predviđanja tiče, MMF prognozira da će BDP u Hrvatskoj u 2017. godini porasti 3,1 posto, a u 2018. 2,8 posto, najviše zbog privatne potrošnje i prihoda od turizma.
Investicije u Hrvatsku su usporene, smatra MMF, no postoje izgledi da se povećaju. Ipak, ne provedu li se strukturne reforme, rast BDP-a će u srednjoročnom razdoblju usporiti na dva posto, a to je niži rasto od onog u usporedivim zemljama s Hrvatskom.
MMF savjetuje uvođenje poreza na nekretnine
'Suveren i pravedniji porez na imovinu mogao bi omogućiti smanjenje poreza, koji su manje poticajni za rast. Suveren i dobro osmišljen porez na nekretnine, zasnovan na objektivnim kriterijima, bio bi pravedniji i stvorio bi veće prihode u odnosu na postojeću komunalnu naknadu. Tim bi se dodatnim prihodima moglo kompenzirati daljnje smanjenje opterećenja porezom na dohodak, parafiskalnih nameta, pa i PDV-a. Važno je da svako smanjenje poreznih stopa ima neutralan učinak na prihode', naglasio je MMF.
Smanjenje velikog broja zaposlenih u javnom sektoru
MMF također smatra kako je Hrvatskoj potrebna reforma državne uprave, s ciljem smanjenja velikog broja zaposlenih u javnom sektoru te omogućavanje napredovanja prema učinku, što bi pridonijelo poboljšanju javnih usluga. Mišljenja su da bi trebalo povećati doprinose za dopunsko osiguranje, ali i razmotriti vraćanje HZZO-a u okvir državne riznice kako bi se postigla bolja kontrola dospjelih neplaćenih obveza.
Dodatno povećanje dobi za mirovinu
Što se mirovinskog sustava tiče, on je na neodrživoj putanji, smatraju u MMF-u, dodavši kako mu trebaju ključne reforme. MMF preporučuje dodatno povećanje dobi za umirovljenje te smanjenje poticaja za prijevremeno umirovljenje.
Kada se radi o socijalnoj politici, MMF smatra da se socijalna davanja trebaju usmjeriti i racionalizirati tako da se njima smanjuje destimulacija rada, a istodobno štite ranjive skupine građana, prenosi dnevnik.hr.
