Međunarodni sud u Haagu donosi svoju zadnju presudu. Za tri dana doznat ćemo odluku Žalbenog vijeća u slučaju šestorice BiH Hrvata zbog zločina nad muslimanima, a u okviru udruženog zločinačkog pothvata.
Šestorka je prije četiri godine osuđena na ukupno 111 godina zatvora, a nepravomoćno je okrivljen i hrvatski državni vrh na čelu s Franjom Tuđmanom. Ako presuda ne padne, Hrvatska će biti jedina zemlja koja će nakon prestanka rada Međunarodnog suda u Haagu biti označena kao okupacijska.
Bila je to presuda za šestoricu čelnih ljudi nekadašnje Herceg Bosne, no i presuda Hrvatskoj i Hrvatima u BiH. "Sudsko vijeće jednoglasno vas osuđuje na kaznu od 25 godina zatvora, 20 godina zatvora, 20 godina zatvora, 20 godina zatvora, 16 godina zatvora, 10 godina zatvora", izrekao je prvostupanjsku odluku Jean Claude Antonetti, predsjedavajući sudac.
Sud je zaključio da su zajedno s prvim hrvatskim predsjednikom Tuđmanom, ministrom obrane Šuškom, generalom Jankom Bobetkom te predsjednikom Herceg Bosne Matom Bobanom sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu.
"Koji je imao za cilj stvaranje hrvatskog entitea na području BiH u granicama Banovine Hrvatske, kako bi se taj dio kasnije mogao pripojiti Hrvatskoj ili biti država unutar BiH, vezana s Hrvatskom", ustvrdio je tada sudac.
A to je sud zaključio na temelju dnevnika ratnog zločinca Ratka Mladića - u kojima se govori o njegovim navodnim susretima s BiH Hrvatima. Kao dokaz su uvedeni naknadno na kraju suđenja, zbog čega je obrana tražila ukidanje presude.
"Niti smo znali jesu li autentični, niti smo imali priliku ispitivati Mladića, odnosno da Praljak ispituje Mladića. A na temelju Mladićevih dnevnika je u presudi utvrđeno da je Praljak postupao sa sviješću da je u udruženom zločinačkom pothvatu", kazala nam je Nika Pinter, odvjetnica Slobodana Praljka.
U postupku koji traje više od 13 godina, ispitano je 280 svjedoka, izvedeno više od 10 tisuća dokaza. Da se tužiteljstvo favoriziralo od početka osuđenici su tvrdili i na raspravi pred žalbenim vijećem.
"Razina nepravičnosti postupka je bila nepodnošljiva, tako da značajan dio vremena nisam htio ni dolaziti na takvo suđenje", istaknuo je na suđenju Jadranko Prlić, nepravomoćno osuđen za ratni zločin.
"Ako na kraju časni suci zaključe da sam kriv, ne tražim olakotne okolnosti, moja savjest je čista", kazao je Slobodan Praljak.
Iako je na optuženičkoj klupi i sama Hrvatska, pomoći od države obrana nije imala. "Moram reći da nismo imali potporu hrvatske vlade u prikupljanju dokumenata, u pronalaženju vrsnih vještaka, i prezentaciji, jedino je ministar Šprlje pokazao interes za slučaj, ali to je već bilo kasno", ističe odvjetnica Nika Pinter.
Obrana očekuje oslobađajuću ili ukidanje presude. No, ako se potvrdi, onda problem ima i cijela Hrvatska. "Ispast će na kraju da je jedino Hrvatska bila direktno involvirana u taj rat, a sve druge su bile žrtve i nisu imale veze s tim sukobom", objašnjava odvjetnica Slobodana Praljka.
A tada se otvara mogućnost i za brojne tužbe protiv Hrvatske za naknadom štete.
