Mladi će ostati u Hrvatskoj ako dobiju priliku za posao, kao i priliku da se čuje njihov glas. U suprotnom, nakon što naiđu na zid, tada napuštaju zemlju, i to s vrlo malim izgledima za povratak, jedan je od zaključaka studije koja je danas predstavljena u organizaciji zaklade Friedrich-Ebert-Stiftung.
"Ukoliko želimo nešto promijeniti, mi možemo zadržati mlade ovdje, ali to mora biti u neko skorije vrijeme. Jer mladi najčešće iseljavaju nakon što dožive niz razočaranja, a onda je priča gotova. Neke reforme su se počele provoditi, ali to nije dovoljno", istaknula je Dunja Potočnik, jedna od autorica studije.
Provodeći istraživanje na 2.500 mladih znanstvenice s Instituta za društvena istraživanja otkrile su da mladi imaju barem sličan broj negativnih i pozitivnih iskustava sa zapošljavanjem i životom u inozemstvu. Iseljavanjem je najviše pogođen istok zemlje, no postoje sredine u kojima su mladi zadovoljniji.
Međimurje i Istra iznimke
Znatno niža stopa iseljavanja primjetna je kod mladih iz Međimurje i Istre. Na sjeveru Hrvatske uzrok tomu je dobra lokalna gospodarska situacija, dok za stanovnike na obali veliku ulogu igra stil života, odnosno klima.
Zanimljivo, u Hrvatskoj se događa i drugi tip migracije, a centar je Zagreb. "S jedne strane vrlo je teško pronaći nekog tko raditi u manjim sredinama, dok s druge strane svi gravitiraju prema Zagrebu", objašnjava nam autorica studije o razlozima iseljavanja mladih.
Važan utjecaj prijatelja
Mladi danas kao motive za migraciju, uz zapošljavanje, navode "izgradnju karaktera" te utjecaj prijatelja koji su već otišli u inozemstvo, obrazovanje, ali i općenito nezadovoljstvo životom u Hrvatskoj i političke razloge. Žele živjeti u "uređenoj zemlji" gdje će se njihovo obrazovanje i rad cijeniti na odgovarajući način.
Preferirane zemlje za odlazak su im Njemačka, Velika Britanija, Austrija, Irska, Nizozemska i skandinavske zemlje, a u odabiru destinacije, kako se čulo na konferenciji za novinare, vrlo su važne tzv. mreže podrške, odnosno poznanici koji već borave u inozemstvu.
'Mladi su ukras u programima'
Politika za boljitak mladih, kao i ona demografska, zato mora biti usmjerena dugoročna. Jer razočarane ljude je nemoguće zadržati. Oni se jedino mogu vratiti, i to ukoliko se naprave toliko spominjane strukturne reforme.
"Mladi su u programima političkih stranaka samo ukras. Oni su tamo jer moraju biti. Nikakvih sustavnih politika nema", zaključuje Dunja Potočnik u razgovoru za naš portal.
