Dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje
Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, koja od sljedeće akademske
godine otvara dislocirani studij u Županji, Ivica
Katavić nedavno je kazao kako postoje velike indicije da
se diplome stečene u Srbiji i BiH više neće moći nostrificirati u
Hrvatskoj jer ne udovoljavaju traženim kriterijima
Za provjeru ove njegove tvrdnje koja će zabrinuti brojne hrvatske
studente koji studiraju u spomenutim državama
Glas Slavonije obratio se Agenciji za znanost i
visoko obrazovanje (AZVO), a ona je potvrdila tu informaciju.
Iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje pojašnjavaju da se priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (IVK) u Europi te u državama članicama EU-a provodi prema smjernicama tzv. Lisabonske konvencije.
"Priznavanje IVK podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inozemne visokoškolske kvalifikacije i ono ne stvara nikakva statusna prava niti se njime dodjeljuju akademski stupnjevi, nazivi ili bilo kakve druge titule prema hrvatskim propisima. U postupku vrednovanja inozemne visokoškolske kvalifikacije uzima se u obzir isključivo stupanj postignutih znanja, vještina i kompetencija koje su stečene kvalifikacijom, bez usporedbe studijskih programa", pojašnjavaju u Agenciji.
U skladu s važećim propisima, AZVO provodi postupak stručnog priznavanja IVK (u svrhu pristupa tržištu rada u Hrvatskoj za neregulirane profesije), a za priznavanje je potrebno ispuniti nekoliko kriterija. Prvi je taj da visokoškolska kvalifikacija mora biti izdana od akreditirane visokoškolske institucije, a inozemni visokoškolski program akreditiran od nadležnog akreditacijskog tijela te države.
U slučaju združenog programa/kvalifikacije (joint degree) sve institucije koje sudjeluju u provođenju studijskog programa, kao i sam studijski program, moraju biti akreditirane od nadležnih akreditacijskih tijela država u kojima se nalazi svaka od institucija što sudjeluju u združenom programu. Prilikom vrednovanja IVK uzimaju se u obzir i sljedeći kriteriji: minimalna razina i vrsta kvalifikacije nužna za pristupanje studijskom programu, čijim se završetkom stječe kvalifikacija za koju se traži priznavanje, odnosno pristup daljnjem obrazovanju i/ili zapošljavanju koje nudi kvalifikacija.
U slučaju kada nisu ispunjeni svi navedeni kriteriji za priznavanje, AZVO nije u mogućnosti u potpunosti priznati inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju, što je, između ostaloga, u skladu s međunarodnom praksom.
"U slučaju kriterija akreditiranosti inozemne visokoškolske institucije važna je vjerodostojnost nadležnog akreditacijskog tijela, odnosno da je ono prošlo relevantno međunarodno vrednovanje, što nažalost odnedavno nije slučaj ni s jednom nadležnom agencijom za vanjsko osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u BiH i Republici Srbiji", kažu u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje.
Pojašnjavaju da je međunarodna akreditiranost agencija koje provode postupke reakreditacije, uz transparentne i jasne kriterije vanjskog vrednovanja studijskih programa i visokih učilišta, potvrda poslodavcima, obrazovnom sustavu, građanima i studentima da akreditirana visoka učilišta zaista ispunjavaju standarde kvalitete te da njihove kvalifikacije jamče kompetentnost i osposobljenost za tržište rada, odnosno za daljnje obrazovanje.
"U prilog svemu navedenom ističemo i činjenicu da je Sveučilište u Mostaru, u cilju potvrde kvalitete svojih studijskih programa i kvalifikacija, zatražilo te prošlo međunarodni postupak reakreditacije svojih sastavnica i studijskih programa koje je provela hrvatska Agencija za znanost i visoko obrazovanje, a koja je međunarodno akreditirana te je punopravna članica svih relevantnih europskih udruženja agencija za vanjsko osiguravanje kvalitete", stoji u odgovoru.
Na temelju svih navedenih kriterija te informacija dostupnih od nadležnih međunarodnih institucija, AZVO odlučuje u postupcima priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, piše Glas Slavonije.
