"U posljednjih 20 godina nismo platili ni kunu glavnice", kazao je Mirando Mrsić na konferenciji za medije o stanju na tržištu rada i mjerama aktivne politike zapošljavanja u 2013. godini.
Upitan je, naime, o padu BDP-a u trećem kvartalu ove godine, o tome kako će se tmurna gospodarska slika odraziti na tržište rada te gdje će se zaustaviti rastuća brojka nezaposlenih.
"2013. će vjerojatno biti jedna od najgorih godina od rata naovamo, jer dolaze nam na naplatu stvari koje nismo napravili", kazao je Mrsić. Ipak, vjeruje da Hrvatska može otplatiti dugove jer uspijeva financirati kamate.
Zapošljavanje mladih, starijih od 50, posebnih skupina
Mjere zapošljavanja koje je predstavio su nastavak onih koje se provode u danjih godinu dana i trajat će do 1. srpnja 2013., kada će se one provoditi u drugačijem obliku, što se veže za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.
Među mjerama za koje će se do tada izdvajati više nego do sada usmjerene su prema poticanju zapošljavanja mladih, osoba s invaliditetom, starijih od 50 godina, romske manjine, dugotrajno nezaposlenih i slično.
Mladima bez radnog iskustva i starijima od 50 godina bit će financirano 50 posto godišnjeg troška bruto plaće ukoliko rade za male i srednje poslodavce, a 30 posto kad su u pitanju veliki. Financirat će se i okrupnjavanje, odnosno udruživanje trgovačkih društava u zadruge, a država će pokrivati pola plaće upravitelja zadruge ili 75 posto ako se radi o zadruzi koja zapošljava osobe s invaliditetom.
Tim će pak ljudima biti plaćani doprinosi i stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa će im biti plaćeno 1.600 kuna mjesečno.
Ništa od povećanja iznosa od 1.600 kuna
"Govorili smo da ćemo povećati ovaj iznos 1.600 kuna, ali umjesto povisivanja će HZZ pokrivati troškove zdravstvenog osiguranja svim mladim ljudima bez radnog iskustva", kazao je Mrsić.
Država će financirati i 85 posto minimalne plaće onima koji se kao nezaposleni vode između 12 i 36 mjeseci na područjima od posebne državne skrbi. Uvjet je da sudjeluju u javnim radovima. Ako su nezaposleni dulje od toga, pokrivat će im čitavu minimalnu plaću.
Sufinancirat će se obrazovanje i usavršavanje kod poslodavaca uz uvjet da se ti ljudi kasnije zaposle.
"Na Zavodu imamo oko 30 tisuća svršenih gimnazijalaca bez zanimanja. Napravit ćemo sustav da oni koji završe srednju školu ne moraju dalje na obrazovanje da bi imali zanimanje", naveo je Mrsić.
Izmjena radnog zakonodavstva
Vlada će, navodi, učiniti sve da bi preokrenula negativne trendove u rast BDP-a od 2 posto i rast investicija. Jedna od mjera će biti i izmjene radnog zakonodavstva o kojima trenutačno pregovaraju predstavnici poslodavaca i sindikata, dok će im se Vlada pridružiti u pregovorima krajem siječnja.
"Zakonom o radu neće se nagrizati radnička prava. Ali ZOR treba jednostavno reagirati na krize", kaže Mrsić. Pregovarat će se o radu agencija za zapošljavanje, prekovremenom radu, radnom vremenu, minimalnoj plaći, ali i o ugovorima o radu. Ministar je naveo da u hrvatskoj pretežno imamo ugovore na neodređeno vrijeme, no posljednjih pet godina ugovori na određeno vrijeme postaju pravilo.
"Ako pretjerano čuvamo radna mjesta, događa se to da ih ne očuvamo – što se vidi u protekle četiri godine – a nismo ni otvorili nova radna mjesta. Iz tog se vidi da se nešto mora mijenjati", kaže on.
