Ministrica Pejčinović Burić sudjeluje na sastanku Vijeća za opće poslove, koje će kasnije popodne glasovati o novim sjedištima Europske agencije za lijekove (EMA) i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), koje se moraju preseliti iz Londona kada Velika Britanija napusti EU.
Za udomljavanje EMA-e kandidiralo se 19 europskih gradova, među njima i Zagreb, a za sjedište EBA-e osam gradova. Neposredno prije početka sastanka Vijeća, Hrvatska je odustala od kandidature. Također su kandidaturu za EMA-u povukle Irske i Malta, koja je tu odluku objavila još u petak. Dublin je samo povukao kandidaturu za udomovljanje EMA-e, ali ostaje kandidat za sjedište EBA-e, za koju se prijavilo osam zemalja.
"Iznenadilo nas je da nisu jednako vrednovani svi kriteriji. Mi smo se prije svega uzdali u kriterij geografske pokrivenosti, da će se kod dodijeljevanja sjedišta agencija voditi briga da one zemlje koje još nemaju nijednu agenciju imaju prioritetan status", izjavila je novinarima ministrica Pejčinović Burić. Ona je dodala da je zemljopisni kriterij utvrđen na summitu još 2003. godine, a da se to na neki način zaobilazi jer se tvrdi da to vrijedi za nove agencije, a ne za nova sjedišta već postojećih agencija.
Različito ocjenjivanja kriterija koji RH idu u prilog
Ministrica je istaknula da su se različito ocijenjivali i drugi kriteriji, koji bi Hrvatskoj išli u prilog poput primjerice utjecaja na proračun EU-a, što uključuje i elemente poput troškova života, zatim pitanje prometne povezanosti, gdje je jasno da su u velikoj prednosti veliki centri.
Na upit zašto se onda za odustajanje čekalo do zadnjeg trenutka, ministrica Pejčinović Burić je rekla da je ona o tome već govorila na zadnjem sastanku Vijeća za vanjske poslove prije mjesec dana i da je također s tim u vezi poslano pismo glavnom tajništvu Europske komisije. "Odustajanje je zapravo treći korak u nizu s kojim smo željeli pokazati da nismo zadovljni ovakvim pristupom. Ovo je za nas bilo dobro iskustvo za budućnost - sama kandidatura i učenje procedure oko toga. Željeli smo poslati poruku da se ubuduće kod izbora sjedišta agencija treba vratiti na izjavu iz 2003. godine i prioritetno uzeti one zemlje koje nemaju nijednu agenciju, a takvih je danas pet", rekla je ministrica.
Ministrica je odbila reći za koga će Hrvatska glasovati.
"Mi se ne bismo izjašnjavali prije nego što dođe red za to, jer onda ni tajno glasovanje ne bi imalo smisla. Mi smo išli u pregovore s državama s kojima imamo zajednički interes. To je potpuno legitiman stav, tako se radi s onim državama s kojima imate zajedničke interese i koje mogu poduprijeti neke stvari koje su za Hrvatsku važne", rekla je ministrica.
"Procijenili smo koga ćemo poduprijeti i mislim da ćemo od tih zemalja zauzvrat sigurno dobiti podršku za neke stvari, to je najnormalnije u ovim situacijama", dodala je. Glasovanje o novim sjedištima održat će se na marginama sastanka Vijeća, koje raspravlja o Brexitu, a traženje novih sjedišta izravna je posljedica odlaska Velike Britanije.
Zbog načina glasovanja nemoguće je predvidjeti ishod, iako se Milano najčešće spominje kao favorit za EMA-e, za koju vlada puno veći interes i za koju se ulaže puno više lobističkih napora. To je i razumljivo s obzirom na to da je to najveća europska agencija s oko 900 zaposlenih i udomljavanje takve agencije donosi sa sobom velike ekonomske koristi, a izabrani grad bi mogao postati središnje mjesto europske industrije lijekova.
Glasovanje u tri kruga
Europska agencija za lijekove osnovana je 1995. godine, a odgovorna je za znanstvenu procjenu, nadzor i praćenje sigurnosti lijekova u EU-u. EMA je zadužena za zaštitu zdravlja ljudi i životinja jer joj je dužnost da se brine da svi lijekovi koji se nađu na europskom tržištu budu sigurni i kvalitetni.
Glasovat će se u najviše tri kruga. Svaka od 27 zemalja članica u prvom krugu ima po šest bodova, koje raspoređuje na sljedeći način - tri boda daje onom kandidatu kojeg smatra najboljim, zatim dva boda drugom najboljem i jedan bod trećem.
Svaka zemlja glasovat će na listu papira, a zanimljivo je da će nakon glasovanja ti papiri biti uništeni i neće ostati nikakav pisani trag. Upravo zbog toga sve glasine o favoritima treba uzeti s velikom rezervom jer to što je neka zemlja obećala nekome glas ne mora ništa značiti, niti će se moći provjeriti je li obećano i ispunjeno.
Ako jedan od gradova kandidata dobije 14 glasova s po tri boda, on je pobjednik već u prvom krugu. Moguće je da neki od kandidata dobije najveći broj bodova zahvaljujući glasovima koji nose dva ili jedan bod, ali je svejedno, pobjednik bi bio onaj koji koji osvoji 14 glasova po tri boda.
Kandidati za dvije agencije
Ako nijedan grad ne dobije po tri boda od najmanje 14 zemalja članica, onda se pristupa drugom krugu glasovanja u koji bi ušli tri kandidata s najvećim brojem bodova. U slučaju da ima više od tri grada koji su dobili najveći broj bodova, svi oni idu u drugi krug. U drugom krugu svaka zemlja ima jedan glas koji vrijedi jedan bod, koji može dodijeliti jednom od tri ili više kandidata koji su ušli u drugi krug.
Ako jedan grad dobije 14 ili više glasova, bit će izabran. Ako nijedan kandidat ne dobije 14 ili više glasova, dva grada s najviše glasova ulaze u treći krug. U slučaju da tri illi više gradova ima jednak broj glasova, svi oni ulaze u treći krug.
U trećem krugu također svaka zemlja ima po jedan glas s po jednim bodom. Dođe li do trećeg kruga, izabran je onaj grad koji dobije najveći broj glasova, ali ne mora dobiti natpolovičnu većinu. U slučaju da i u trećem krugu bude više od jednog kandidata s najvećim broj glasova, pristupa se izvlačenju, kao na lutriji, i onaj koji je izvučen dobije sjedište agencije.
Ima gradova koji su se kandidirali za obje agencije, ali pravilo je da nitko ne može dobiti obje.
