Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković izjavila je danas kako kod analize štrajka u osnovnim i srednjim školama treba imati na umu kako ne postoji niti jedno drugo pravo koje može biti iznad prava djece.
Bedeković je to rekla komentirajući upute pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević u povodu štrajka u kojima je ministricu obrazovanja i sindikalne čelnike pozvala da štite najbolje interese djece. "Uvijek treba najprije voditi računa o djeci. Ne postoji niti jedno drugo pravo koje može biti iznad prava djece. U tom smislu je potrebno razmišljati i analizirati sve ono što se događa oko štrajka koji se provodi", rekla je Bedeković novinarima na konferenciji u povodu 30. godišnjice Konvencije o pravima djeteta.
Djeca ne smiju ispaštati
Pravobraniteljica Pirnat Dragičević u svom je nedavnom priopćenju apelirala na sve uključene strane u štrajku da ne dopuste da, zbog štrajka i teškoća u postizanju dogovora, ispašta ijedno dijete. Štrajk u odgojno-obrazovnim ustanovama neminovno utječe na cjelokupni rad i odnose u školi te tako i na djecu – u različitim aspektima njihovog života, potreba i prava, upozorila je.
Pravobraniteljica je izrazila nadu da će se nastali spor između školskih sindikata i Vlade razriješiti u što kraćem roku kako bi se djeci omogućilo njihovo ustavno pravo na obrazovanje i na nesmetano odrastanje. Upozorila je da štrajk u školama i dalje traje, a djeca su u protekla četiri tjedna izgubila više dana nastave.
Stoga pravobraniteljica još jednom poziva na rješavanje nastalog spora između obrazovnih sindikata i Vlade. Navela je i kako očekuje da će se, iako su ustavno pravo na štrajk i ustavno pravo djece na obrazovanje dva ravnopravna prava, u praksi promijeniti redoslijed u njihovu ostvarivanju i da će se ipak dati prednost ostvarivanju prava djece na obrazovanje.
Još uvijek ima nasilja i kršenja prava djece
Ministrica Bedeković je postignuća nakon donošenja i ratifikacije Konvencije o pravima djeteta ocijenila pozitivnim. "Kada danas pogledamo s odmakom, unatrag 30 godina, i kada rezimiramo što je Hrvatska postigla po pitanju prava djeteta, možemo reći kako je dostigla bitne i važne standarde, kako po pitanju zakonodavnog okvira tako i po pitanju strateških smjernica", kazala je.
Dodala je kako je načinjen pozitivan pomak te istaknula da ni jedno drugo pravo ne može biti iznad prava djeteta. "To je ono što trebamo osvijestiti kada govorimo o podizanju standarda i različitim aktivnostima koje su se tijekom 30 godina odvijale, a postiglo se jako puno. Međutim, unatoč naporima u Hrvatskoj se još uvijek susrećemo s kršenjem dječjih prava u različitim situacijama, nasiljem nad djecom kao i među njima, upozorila je.
Kazavši da je najčešća reakcija građana na nasilje nad djecom zgražanje, kao instinktivna reakcija, ustvrdila je da se mora graditi odgovornost svih članova društva za ostvarivanje prava djeteta i poštivanje njihovih prava. "Svaka zemlja je jaka onoliko koliko je sposobna brinuti se i zaštititi svoje najslabije i najranjivije članove društva", zaključila je.
Zaštita djece u virtualnom svijetu
Osvrnula se i na digitalno okruženje, cyber nasilje i druge negativne pojave koje su vezane za virtualni svijet, rekavši kako su te teme izuzetno bitne i, u današnje vrijeme, izuzetno aktualne te zahtijevaju posebnu pozornost. "U tom smislu potrebno je voditi posebnu brigu o djeci i njihovoj zaštiti kada su u virtualnom svijetu", rekla je.
